Kako da budete uvjerljiviji
Brzina od nekih 3,5 riječi po sekundi smatra se idealnom. Sporiji ili brži govornici nijesu bili tako uvjerljivi.
Da li uzrečice iritiraju one koji vas slušaju. Kakav uticaj na sagovornika ima ritam, ton glasa i tečnost vašeg izražavanja? Da li će vas drugi radije slušati ako imate visoki ili duboki ton glasa?
Istraživanje na Univerzitetu Michigan pokazalo je da osobe koje prodaju preko telefona imaju bolji uspjeh ako posjeduju određene karakteristike glasa. Ispitivanje sa 1.380 telefonskih ponuda od strane 100 prodavača oba pola uključilo je analizu brzine glasa, tečnosti izražavanja i tona glasa.
Naučnici su došli do zaključka da idealan govor nije prebrz niti prespor, ne smije previše animirati i se mora prekinuti čestim, ali kratkim pauzama. Brzina od nekih 3,5 riječi po sekundi smatra se idealnom. Sporiji ili brži govornici nijesu bili tako uvjerljivi. Ovo ne iznenađuje, smatraju istraživači, jer se ljude koji govore prebrzo smatra nepouzdanima, dok se spori govornici obično smatraju, ili glupljima, ili pretjerano pedantnima.
Što je glas muškaraca bio dublji to je odaziv bio bolji. Kod žena ton glasa nije igrao tako važnu ulogu. Zanimljivo je da su ljudi bolje reagovali na govornika koji je imao jednoličan ton glasa, a ne na one koji su imali varijaciju u visini tona, iako se promjena tona obično smatra poželjnom karakteristikom govornika.
"Može biti da varijacije u tonu glasa djeluju dobro u nekim situacijama, no previše varijacije u tonu može djelovati vještački, kao da se osoba pretjerano trudi. Zapravo odbija ljude od njih," kaže dr. Jose Benki, naučnik sa Michiganskog instituta za društvena istraživanja.
Jednako su tako bili odbojni i prodavači koji su svoju ponudu iznijeli u jednom savršenom dahu. Često pauze su daleko djelotvornije nego priča bez zaustavljanja. U normalnim okolnostima ljudi obično naprave pauzu četiri ili pet puta u minuti, pa je takav govor uvjerljiviji.
"Anketari koji uopšte nijesu pravili pauzu tokom nagovaranja ljudi da pristanu na anketiranje imali su najlošije rezultate. Mislimo da je to zbog toga što su zvučali kao da čitaju tekst. Oni koji su radili prečeste pauze takođe su djelovali nerazgovjetno. Čak su i oni bili uspješniji od onih koji su u jednom dahu ispričali sve što su imali,' piše u studiji.
( Vijesti online )