Prioritet za KAP je traženje dugoročno održivog ekonomskog modela

Prioritet menadžmenta podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) trebalo bi da bude traženje ekonomskog modela za dugoročno održivo poslovanje, s obzirom na opredjeljenje Vlade da više ne daje subvencije toj kompaniji, ocijenio je ministar ekonomije, Vladimir Kavarić. On smatra da su visoki dugovi prema bankama opterećujući faktor u poslovanju KAP-a, uz neriješeno pitanje dugoročnog snabdijevanja električnom energijom. "U slučaju aktiviranja državnih garancija, preduzećemo sve mjere zaštite koje su definisane akcionarskim i Ugovorom o poravnanju", rekao je Kavarić agenciji Mina-busines i dodao da ohrabruju pozitivni trendovi kada je u pitanju tržište aluminijuma, koje bi trebalo iskoristiti. Vlada je, u skladu sa Ugovorom o poravnanju, koji je krajem oktobra zaključila sa predstavnicima ruske Centralnoevropske aluminijske kompanije (CEAC), obezbijedila garancije na kredite KAP-u, ukupno vrijedne 131,68 miliona EUR. Ugovor o poravnanju omogućio je Vladi da preuzme dio akcija KAP-a i nikšićkih Rudnika boksita od aktuelnog vlasnika, CEAC-a. Država se potpisivanjem Ugovora odrekla poreza na korporativnu dobit KAP-a za fiskalnu 2006. i 2007. godinu od ukupno 7,5 miliona EUR, kao i kamate zbog kašnjenja u plaćanju te dažbine od oko 476,48 hiljada EUR.

Takođe, država se odrekla zajma od oko 4,6 miliona EUR koje je podgorička fabrika dobila od Fonda za razvoj prije privatizacije, kao i 1,8 miliona EUR koje joj duguju nikšićki Rudnici boksita. Pored toga, država je ruskom investitoru dala još dodatne subvencije za struju vrijedne 60 miliona EUR za period od prošle do 2012. godine, kao i garancije za nove kredite KAP-a od 135 miliona EUR. Iz Vlade je krajem februara najavljena mogućnost smjene uprave KAP-a, nakon što je mađarska OTP banka zatražila aktiviranje državne garancije, jer podgorička kompanija nije ispunila kreditne obaveze. Predstavnici Vlade tada su najavili da će tražiti smjenu odgovornih u KAP-u, među kojima i predsjednika Odbora direktora, Vjačeslava Krilova, zbog usložnjavanja i negativne komplikacije finansijske situacije u tom preduzeću. Kavarić je naveo da se Vlada jasno opredijelila da oni koji su doprinijeli usložnjavanju i negativnoj komplikaciji finansijske situacije u KAP-u treba da odgovaraju i da taj stav nije promijenjen. "Očekujemo od predstavnika CEAC-a u Odboru direktora KAP-a da se na konstitutivnoj sjednici pozitivno odrede prema zahtjevu Vlade i da za mjesto predsjednika predlože novog kandidata“, rekao je Kavarić. On je podsjetio da, prema akcionarskom ugovoru, predsjednika Odbora direktora i izvršnog direktora KAP-a predlaže CEAC, dok predstavnik Vlade ima pravo veta na njegov izbor. "U potpunosti ćemo se ponašati u skladu sa akcionarskim ugovorom", poručio je Kavarić. OTP banka je tražila aktiviranje Vladine garancije za neizmirene kreditne obaveze KAP-a od skoro 700 hiljada EUR, nakon čega je menadžment podgoričkog preduzeća uplatio ratu, koja je po osnovu kredita dospjela na naplatu u februaru. Ista banka je KAP-u početkom maja odložila za jun uplatu rate kredita od skoro osam miliona EUR, za šta je saglasnost dala i Vlada. Kreditni odbor OTP-a je, početkom marta, prvi put odobrio KAP-u odlaganje plaćanja kreditnog zaduženja, čime je kompaniji omogućeno da obaveze, prvobitno predviđene za mart i april, izmiri u toku maja. Kavarić je saopštio da, kada su u pitanju Rudnici boksita, Vlada preko predstavnika u Odboru direktora insistira na traženju tržišnih rješenja za opstanak kompanije, kroz realizaciju postojećih ugovora, eventualno sklapanje novih, kao i rješavanje problema neizmirenih potraživanja. „To je jedini pravi način za realizaciju rudnih potencijala, kao i dugoročnu održivost firme“, ocijenio je Kavarić.

Isti ključ i za Željezaru

On tvrdi da je cilj Vlade i da nikšićka Željezara bude ekonomski održiva, kao i da je kroz stečajni postupak, pokrenut sredinom aprila, moguće obezbijediti neophodne pretpostavke za to. "Stečaj je, naime, prava prilika da se preduzeće oslobodi svih balasta. Stečajni upravnik će odlučiti o konkretnom scenariju po pitanju organizovanja proizvodnje i eventualne prodaje", saopštio je Kavarić. On je, na pitanje da li je vlasnik kompanije Neksan, Miodrag Davidović, tražio povlastice od države u zamjenu za preuzimanje Željezare i pokretanje proizvodnje u njoj, kazao da nije bilo nikakvih zahtjeva prema Vladi vezano za poslovno-tehničku saradnju. "Kompaniju u stečajnom postupku vodi stečajni upravnik. On sklapa ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji koji su u interesu Željezare i donosi odluke o budućem scenariju koji se tiče sudbine kompanije. U skladu sa tim, nije bilo nikakvih zahtjeva prema Vladi vezano za poslovno-tehničku saradnju", naveo je Kavarić. Podgorički Privredni sud pokrenuo je sredinom aprila stečajni postupak u Željezari, zbog blokade računa i neizmirenih obaveza vlasnika, holandske kompanije Montenegro spešlti stils /Speciality Steels/ (MNSS) prema radnicima. Vlasnik Neksana se, nakon toga, zauzeo za pokretanje proizvodnje u fabrici, što nije prvi njegov pokušaj da spasi posrnulu kompaniju. Davidović se kao spasilac Željezare prvi put pojavio kada je ruska kompanija Rusmontstalj 2002. godine zakupila fabriku na pet godina, da bi nakon godinu pobjegla iz Nikšića, ostavljajući ogromne dugove. On je tada založio svoju imovinu kao garanciju bankama za kredit od 3,1 milion EUR, kako bi osigurao isplatu zarada za tadašnjih 3,6 hiljada radnika i kontinuiranu proizvodnju. Željezara je, nakon toga, skoro 16 mjeseci radila, dok su radnicima isplaćivane zarade. Vlada je, nakon neuspjeha i sa drugim ruskim partnerom Midlendom /Midland Resources/, 2006. godine Željezaru prodala MNSS-u, poslije čega se Davidović dao ostavku na članstvo u Odboru direktora. Predstavnici Vlade smatraju da bi eventualno usvajanje izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima trebalo da, između ostalog, doprinese smanjenju biznis barijera za privrednike. "Izmjenama je predviđeno eliminisanje uočenih nepreciznosti u određenim postupcima u odlučivanju na skupštini akcionara, povećanje transparentnosti u postupku restrukturiranja i unapređenje poslovnog ambijenta eliminisanjem najizraženijih prepreka za biznis“, saopštio je Kavarić. On je naveo i da se strateški pravci u razvoju malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori odnose na poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje finansijske podrške i konkurentnosti tog sektora firmi, promociju preduzetništva, kao i podršku početnicima u biznisu. „Cilj je povećanje broja malih i srednjih preduzeća 25 odsto, a zaposlenih u njima 17 odsto. Mala i srednja preduzeća treba da povećaju učešće u ukupnom izvozu na 35 odsto, a u bruto domaćem proizvodu, ukupnim investicijama, prometu, profitu i bruto dodatoj vrijednosti na 50 odsto“, zaključio je Kavarić.

( Mina Business )