Slovenački istoričar: Tito odobrio posleratno "čišćenje"

Tito je 1945. godine odobrio posleratne likvidacije, za što je dobio pohvale od Staljina, ali je odbio da Pula Šibenik i Boka Kotorska postanu baze pod dirktnom kontrolom sovjetske mornarice...

81 pregleda0 komentar(a)
21.05.2011. 11:49h

Ovo su samo neki od detalja iz najnovije knjige slovenskog istoričara Jože Pirjevca o bivšem jugoslavenskom predsjedniku.

Knjiga "Tito i drugovi" (Tito in tovariši) na 750 stranica teksta i fotografija donosi dosad najdetaljniji pregled Titove ratne, političke i državničke karijere, nove detalje iz privatnog života, njegov odnos sa saradnicima poput Đilasa i Kardelja, ali i niz do sada nepoznatih pojedinosti i svjedočenja, kao i materijale iz privatnih i državnih arhiva.

"Knjiga nije ni odbrana ni osuda, Tita sam želio prikazati onakvim kakav je bio, pripremao sam je 30 godina", rekao je Pirjevec u razgovoru za ljubljansko "Delo".

Iako je nesumnjivo bio "diktator", u cjelini gledano, Tito je iskazivao odlike "pragmatičnog i hrabrog" vođe, a znao se prilagoditi svakoj situaciji, no počinio je mnoge greške, a direktno je odgovoran za masovne likvidacije političkih protivnika i "neprijateljskih" vojski nakon završetka rata.

"Očito je da je Tito u likvidacije bio lično upleten", tvrdi Pirjevec. Kao argument toj tezi iznosi svjedočenje prvog sovjetskog ambasadora u Jugoslaviji 1945. Ivana V. Sadčikova, a uz to tvrdi da je Staljin zbog "odlučnosti" u "čišćenju" zemlje od "domaćih neprijatelja" Tita pohvalio.

Tito je međutim, navodi Pirjevec detalje iz knjige, odbio Staljina kad mu je on postavio zahtjev da sovjetska mornarica dobije baze u Puli, Šibeniku i Boki Kotorskoj koje bi bile pod direktnim ruskom kontrolom, o čemu postoji dokument u arhivu američke CIA-e iz 1947.

U razgovoru za "Delo" slovenački istoričar, inače autor niza knjiga o Jugoslaviji, Rusiji, Titu i komunizmu, kaže da mu je žao što u knjigu koja je izašla ovih dana u izdanju "Cankarjeve založbe" nije uspio uvrstiti podatak do kojega je došao nedavno.

Riječ je o svjedočenju jednoga od saradnika Stane Dolanca 1980. koji je rekao da su "Dolanc i članovi jugoslavenskog predsjedništva zahtijevali od lijekara da Tita što duže drže u životu, tvrdeći da Sovjeti na bugarsko-jugoslavenskoj granici već izvode tenkovske manevre, pa je potrebno dobiti na vremenu", tvrdi Pirjevec za vodeći slovenski list, dodajući da je Jugoslaviju od sovjetske prijetnje navodno spasila intervencija SSSR-a u Afganistanu.