Svjetska štampa u krizi: Je li izlaz u besplatnom internetu?

Mediji u SAD su u boljoj situaciji nego kada je buknula velika svjetska ekonomska kriza, ali su još uvijek prilično daleko od nivoa na kojem su bili prije krize, što naročito važi za štampane medije, kazali su urednici nekih vodećih američkih medija.

Tokom krize, u medijskoj industriji bez posla je ostalo oko 200.000 osoba, a redakcije štampanih medija su gotovo doslovno prepolovljene, da bi se u posljednjih nešto manje od godinu dana redakcije ipak po malo oporavile i zaposlile nove ljude.

Kao niti bilo gdje u svijetu, ni u SAD vlasnici i urednici štampanih medija ne mogu da odgovore na "pitanje od milion dolara": kako pomiriti činjenicu da su se čitaoci navikli da su svi informativni sadržaji na internetu dostupni besplatno, sa potrebom medija da naplate svoje proizvode i svoja autorska prava.

Najveći američki dnevni list, Njujork tajms ovog mjeseca je krenuo sa eksperimentom, čiji ishod željno iščekuju i svi ostali štampani mediji: da li će uspeti u namjeri da dio tekstova u svom internetskom izdanju ostavi na besplatno čitanje, a da dio tekstova naplaćuje?

Najveći američki dnevni list, Njujork tajms ovog mjeseca je krenuo sa eksperimentom, čiji ishod željno iščekuju i svi ostali štampani mediji: da li će uspeti u namjeri da dio tekstova u svom internetskom izdanju ostavi na besplatno čitanje, a da dio tekstova naplaćuje?

Ukoliko Njujork tajms u tome uspije, nema nikakve sumnje da će koliko sjutra i čitava konkurencija postupiti na isti način.

Ipak, skepsa je prilično velika i ozbiljno se sumnja u mogućnost uspjeha tog "eksperimenta", jer je u suprotnosti od onoga na šta su čitaoci navikli kada je u pitanju internet.

Tiraž štampe opada

Iako sve novine u SAD imaju svoju internetsku stranicu, kojoj posvjećuju veoma mnogo pažnje, i iako po pravilu te stranice imaju daleko više čitalaca nego li "klasične novine", izdavači se žale da na internetu ne mogu ni približno da ostvare profit kakav su ostvarivali od oglašavanja u štampanom izdanju.

Veliki broj štampanih medija danas uopšte nema ni jednog dopisnika iz Evrope, već se fokusiraju na zemlje poput Avganistana, Pakistana, Iraka, Libije, gdje SAD učestvuje u različitim vojnim operacijama.

Tiraž štampe je značajno opao, najvisse zbog krize ali i zbog interneta, a naročito značajno je opalo učešće takozvanih malih oglašivača, koji su se sa svojim malim oglasima gotovo potpuno prebacili na internet.

Opao je i nivo krupnog oglašavanja u tradicionalnim novinama, vjerovatno zbog pada tiraža i prevlasti interneta, na kojem se jeftinije oglašavati i zakupljivati reklamni prostor.

Vlasnici i urednici novina naročito se žale na pretraživač Gugl, koji uz pomoć svojih automatskih softvera generiše vijesti sa različitih medija i nudi ih besplatno čitaocima.

U pokušaju da pronađu recept za opstanak tradicionalnih štampanih medija, vlasnici i urednici uveli su praksu da novinari moraju da savladaju multimedijalne tehnike, poput snimanja audio priloga, fotografisanja, a naročito pravljenja video i televizijskih priloga, koji se emituju ili na partnerskim televizijama ili putem novinskih internetskih sajtova.

Troškovi u štampanim medijima se "krešu" gdje god je to moguće, pa je u vrijeme najveće krize većina američkih medija ukinula veoma veliki broj biroa u inostranstvu, zbog čega je znatan broj stalnih i povremenih saradnika ostao bez posla.

Veliki broj štampanih medija danas uopšte nema ni jednog dopisnika iz Evrope, već se fokusiraju na zemlje poput Avganistana, Pakistana, Iraka, Libije, gdje SAD učestvuje u različitim vojnim operacijama.

Galerija

( Beta )