Kad srce zalupa: Koliko otkucaja u minuti je normalno?

Često se ljudi žale da im srce lupa. Taj neprijatan i često zabrinjavajući osjećaj samo je simptom da postoji neki uzrok za nepravilan rad srca. O tahikardiji i tome koliko i kada treba na nju obratiti pažnju govori dr Zorica Merdović.

“Najvažnije je u takvim trenucima ne padati u paniku zbog lupanja srca, već savjesno, uz ljekarsku pomoć tragati za uzrokom. Normalno srce kuca 75 puta u minuti. Sve što je preko toga, biva neprijatno. Ima mnogo vrsta lupanja srca. Kada ono ima stotinu otkucaja u minuti, računa se da je riječ o tahikardiji, poremećanom ritmu rada srca. Kod srčanih bolesnika kardiolozi nastoje da terapijom svedu broj otkucaja u minuti između 55 i 65, jer tako štede motor - srce”, objašnjava naša sagovornica.

Kako prepoznati ubrzan rad?

“Doživljaj kada se srcu poremeti ustaljeni ritam, uvijek je neprijatan i obično zabrine ljude. Pojedini ljudi taj osjećaj opisuju kao poskakivanje u grudima, kao da imaju „goluba u grudima”, nekima se pojavi eho u ušima kada legnu, pa kažu kako čuju svoje srce u ušima… Srce se ne čuje i ne osjeća kada radi normalno. Zato smatramo da je poremećaj čim se osjeća njegov odjek u ušima ili u grlu. To sugeriše da je riječ o poremećenom ritmu srčanog rada. Zbog ubrzanog rada neko može osjećati i bolove, jer srce nema dovoljnu ishranjenost, strašno ubrzano radi. Ono mora da hrani i cijeli organizam i sebe samo. Pacijenti se obično žale da uz tahikardiju osjećaju nedostatak vazduha, bol u ramenu, bol u grudima...”, objašnjava ljekarka.

Pronaći uzrok aritmije

“Prvo se kreće od jednostavnijih analiza, poput krvne slike. Ona može pokazati anemiju, koja je naročito kod mladih ljudi uzrok tahikardije. Recimo javlja se kod mladih djevojaka koje imaju jaka menstrualna krvarenja, ili iz istih razloga kod žena u menopauzi. Jedan od uzroka tahikardije može biti i hipertireoza, pojačan rad štitne žlijezde i višak njenog hormona. Zato se pregleda i vrijednost tog hormona u krvi. On ubrzava metabolizam, a sa ubrzanjem metabolizma ubrzava se i rad srca, dakle srce mora brže da radi i mijenja svoj normalni ritam. Ustanovi li se da je pojačan rad štitne žlijezde, osim kardiologa u liječenju učestvuje i endokrinolog. U terapiju se uključuju beta blokatori. Tako se srce manje troši i pojačana mu je snaga”, objašnjava dr Merdović.

Razlog van srca ili u srcu

“I kod anemija i kod hipertireoze riječ je o uzrocima tahikardije koji su van srca. Postoje uzroci koji dolaze iz samog srca. To su, recimo, virusi, poput koksakija. Obično se u tim slučajevima pacijenti žale na umor, malaksalost, slabost u mišićima, a kada iskusan ljekar upita da li su imali skoro prehladu, oni to potvrde, i to u protekla tri do četiri mjeseca. Zato je važno kod takvih simptoma uvijek isključiti virusnu upalu srca - koksaki i adeno virus. Važno je djeci koja imaju prehladu i ove simptome ne dozvoliti pojačane fizičke aktivnosti. Uzroci tahikardija u srcu mogu nastati i kao posljedica suženja krvnih sudova, zbog neishranjenosti i angine pektoris. Jedna od nezaobilaznih metoda dijagnostike je EKG, koji bilježi poremećaje rada srca. Postoji više vrsta poremećaja i oni se najbolje očituju kada se snima srčani rad u toku 24 sata metodom holtera. On tačno prepozna sve poremećaje srčanog rada”, napominje naša sagovornica.

Kad želudac smeta srcu

“Jedan od uzroka tahikardija je pritisak želuca na srce. Taj pritisak može da vrši želudačna kila. Kada se želudac nadima prekomjerno, on iz trbušne duplje, prolazeći kroz prorez na dijafragmi sklizne u gornu duplju, prema plućima i srcu, uzrokuje pritisak i lupanje srca. To je veoma neprijatan osjećaj, ali ne postoje ljekovi za to. Važno je samo voditi računa o ishrani, ne jesti namirnice koje jako nadimaju, već uzimati više manjih obroka, nikada ne leći sa preopterećenim želucem, ne naginjati se preko kade i slično”, savjetuje ljekarka.

Ne pretjerivati s naporom

“Obično svaki poremećaj srčanog ritma uplaši ljude, zbog neprijatnog osjećanja koji izazove. Tahikardija se može javiti i kod osoba koje se naprežu preko granice svojih mogućnosti. Kada neko bez dovoljno kondicije fizičkim naporom optereti svoje srce, logično je da mu remeti ritam. Stres je takođe važan faktor rizika. U strahu srce kuca jako, ali i kada su emocije pozitivne, ubrza mu se rad. Nerviranja i negativne emocije su mjerljive, jer se tada stvaraju u krvi hormoni straha, luče se i utiču na sužavanje krvnih sudova i pojačavaju tahikardije. Ako je strah kratkotrajan, može trenutno da počne da lupa srce, ali ako se poslije toga nastavi s normalnim životom, to lupanje ne ugrožava zdravlje. Međutim, kada je čovjek u hroničnom stresu, povećava se pritisak i tahikardije su učestale. To je, recimo, u izuzetno stresnim situacijama, kao kod gubitka drage osobe, gubitka posla i slično...Tada je hormon stresa iznad nivoa i utiče na bolesti srca. Tahikardije mogu biti neprijatne i sa 120, pa i 150 ili 170 otkucaja u minutu. Na početku smo rekli da su tahikardije posljedica, pa liječeći uzrok koji ih izazove, liječimo i tahikardiju”, kaže naša sagovornica.

Koliko otkucaja u minuti je normalno?

“Granice koje prihvatamo kao normalne za dnevni, aktivni period su od 60 do 100 otkucaja u minutu. Toleriše se i do 50 otkucaja u minutu ukoliko je to posljedica uzimanja nekih lijekova, ili je konstituciono za pojedinačnog pacijenta. Što se tiče gornje granice od 100 otkucaja u minutu, poželjno je da to ne bude dominantno, optimalan je broj otkucaja od 60 do 80. Ipak, važno je reći da povremena „iskakanja“ mogu da budu posljedica neposredne situacije - uzbuđenja, straha, nagle promjene položaja i slično. Ovo napominjem jer imamo slučajeve da nam pacijenti dolaze u ambulantu i insistiraju na pregledu kardiologa zbog toga što su ponekad registrovali da im srce brže lupa”, napominje doktorka.

( Jovana Majić )