Ostasmo mi seljaci

Bila jednom jedna Vlada. Na njenom čelu Premijer. U Vladi Ministarstvo, a na njegovom čelu Ministar. Da li je Premijer ili Ministar prvi shvatio da je prvu golf lopticu prije sto godina udarila žena tadašnjeg prestolonasljednika Danila, Milica-Juta Petrović i da smo u tom smislu mnogo zaostali, nevažno je.

Trljajući ruke od zadovoljstva, Ministar je promovisao Strategiju razvoja golfa, a Vlada i Premijer to prihvatiše, pojaviše se zainteresovani investitori, ali od golf terena do danas ostadoše samo - rupe.

Prošlo je više od šest godina godina od kada su investitori iz Engleske otkupili zemljište u selu Orahovu, nedaleko od Virpazara. Tim povodom su Crnu Goru posjetili i predstavnici kompanije „Landmark Land company“, najveće američke kompanije za izgradnju golf terena i hotelskih kapaciteta, ali se stvar nije pomjerila sa mrtve tačke, čak i nakon posjete kanadskog milionera Pitera Manka, koji je svojevremeno iskazao interesovanje za izgradnju golf terena u Tivtu.

O planiranim golf terenima na lokacijama Sutorina - Herceg Novi, Buljarica, Kavač - Kotor, Budva - Spas, Crmnica - Bar, Visoko Polje - Danilovgrad, Velika plaža - Ulcinj, Porto Montenegro - Tivat i Bjelasica i Komovi, već poduže vlada muk. Ostasmo mi seljaci i umjesto stjecišta poslovnih ljudi nastavismo sa proizvodnjom vina, rakije i ribe.

Hvala Premijeru i Ministru na sposobnosti. Nije ironija. Baš im hvala. Zato što nije riječ o “golferizaciji”, već betoniranju i “apartmanizaciji” najvrijednijeg dijela države. Zato što navodnjavanje jednog golf igrališta sa 18 rupa u prosjeku troši vode kao 8.000 domaćinstava, u EU ih je oko 6.200, a profitabilnih je vrlo malo.

Zato što ogromne količine pesticida i insekticida, koje se koriste da bi trava bila “onako” zelena, direktno ulaze u zemlju, te u radijusu od 12 kilometara nije moguća ekološka proizvodnja voća i povrća.

Ako se golf teren pokaže propalom investicijom, apartmani će ostati. Ukoliko ptice i ostale životinje ne budu imale hrane i vode moraće promijeniti stanište, i one će tada postati ekološke izbjeglice.

A evo i priče sa terena. Opština Budva bila je spremna da uđe u zajednički posao sa korporacijom „Royal Montenegro“ belgijskog biznismena i počasnog konzula te države u Crnoj Gori Žan Luk Dumortijea, sa kojim bi gradila golf terene i prateće hotelske sadržaje na brdu Spas.

Dumortijeova kompanija „Royal Montenegro“ prije pet godina kupila je 600.000 kvadrata zemlje na Spasu, sa namjerom da izgradi prvi golf teren sa 18 rupa, dva hotela i renta vile.

Izgradnja golf terena na brdu Spas, prvom takve vrste na ovom dijelu Jadrana, bila je proljetos dovedena u pitanje, a belgijski investitor u situaciju da izađe iz cijelog posla, nakon što mu tadašnje Ministarstvo za urbanizam nije dozvolilo izgradnju svih sadržaja koje je planirao na stotinu hektara zemlje.

Dumortije je tada jasno stavio do znanja Opštini Budva da je razočaran što je planskim dokumentom - Studijom lokacije za brdo Spas, na ukupno milion kvadrata zemlje, resorno ministarstvo dozvolilo izgradnju svega 68.000 kvadrata hotelskog prostora, što je ispod svakog minimuma.

On je zamislio da izgradi 200.000 kvadrata hotelskog kapaciteta i pratećih vila za golf teren na Spasu, koliko je, po njegovom projektu, potrebno da bi investicija bila rentabilna.

(Napomene radi, brdo Spas, površine od 130 hektara, nalazi se u Centralnom registru zaštićenih područja. Od 1968. godine ima status spomenika prirode i prirodno je stanište drvenaste mlječike. Pored toga, Evropska golf asocijacija izričito kaže da se "golf tereni ne smiju planirati i graditi na prirodno osjetljivim područjima".)

Ono, istina je i da trošenje vode nije ekološki, već ekonomski problem. Ako neko koristi vodu u izuzetno velikim količinama i može sebi to dopustiti, u redu. Praksa, međutim, pokazuje da vlasnik golf terena neće plaćati realnu cijenu vode.

Oni se obično grade van građevinskih područja, a sa svakim golf terenom dolaze i “pripadajući sadržaji” (restorani, apartmani, hoteli, vile). Upravo je taj “pripadajući sadržaj” problematičan, jer investitor tako dobija dozvolu za izgradnju na mjestima gdje to u uobičajenim okolnostima ne bi nikako mogao dobiti.

“Golf tereni samo su izgovor za novo betoniranje”, jedinstvena je ocjena protivnika gradnje golf terena u Hrvatskoj, gdje se prije dvije godine digla kuka i motika protiv gradnje golf terena.

A zar vam ne zvuči poznata priča o najezdi turista i otvaranju novih radnih mjesta?

Kao i u Plužinama, onomad. Ili sa branama na Morači, u perspektivi.

Sve bajke imaju srećan kraj. Ali ovoj se kraj još ne nazire. U svakom slučaju, dok investitori ne ostvare planove, jedini golf teren koji je ikada postojao u Crnoj Gori ostaće onaj na Cetinju, koji je 1906. godine otvoren pod pokroviteljstvom kneginje Milice.