Građani duguju preko 340 miliona eura za stambene kredite

Građani koji su korisnici stambenih kredita kod crnogorskih komercijalnih banaka na kraju marta ukupno su po tom osnovu dugovali 342,6 miliona eura, što je preko 11 odsto ukupnog bruto-domaćeg proizvoda, podaci su Centralne banke. U toj instituciji, međutim, nemaju podrobnije podatke o broju građana koji su korisnici stambenih kredita, prosječnim iznosima i trendu tih pokazatelja u posljednjih nekoliko godina.

Što se kamata tiče, one su, uključujući EURIBOR, u prosjeku iznosile oko 9 odsto. Ako se uzme u obzir pretpostavka da prosječan stambeni kredit za kupovinu stana od 50 metara kvadratnih iznosi oko 50.000 eura, dolazi se do podatka da je preko sedam hiljada građana do sada iskoristilo taj način da dođe do svog stambenog prostora.

Uključujući kamate, dužinu otplatnog roka (od 20 do 30 godina), prosječan korisnik stambenog kredita na kraju banci vrati više nego dvostruki iznos uzete pozajmice. Najjeftiniji kvadrat stambenog prostora u Podgorici iznosi oko 1.100 eura, tako da za prosječan stan od 50 kvadrata treba izdvojiti najmanje 50.000 eura.

Izuzetak kada su u pitanju kamatne stope je prošlogodišnji Vladin projekat „1000+ stanova”

Izuzetak kada su u pitanju kamatne stope je prošlogodišnji Vladin projekat „1000+ stanova”, kada je oko 400 građana dobilo povoljne kredite sa kamatnom stopom od 4,9 odsto, ali samo za stanove po cijeni od 900 eura po kvadratu. Trenutno je taj projekat u fazi ocjenjivanja (evaluacije) i uskoro bi trebalo da bude odlučeno da li će i kada biti nastavljen.

Kreditna ekspanzija u 2007. i 2008. godini doprinijela je da se komercijalne banke „otvore” prema građanima i kada su stambeni krediti u pitanju, pa je tada odobren i najveći dio pozajmica po tom osnovu.

Godina 2009. donijela je krizu finansijskog sektora zbog čega je došlo i do značajnog pada i odobrenih stambenih kredita, ali je dug rastao zbog rasta kamatnih stopa. Te godine, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Crnoj Gori od 9 odsto bila je, poslije Bosne i Hercegovine (9,4 odsto) najveća u regionu, ali i od niza zemalja članica Evropske unije (Slovenija, Rumunija, Litvanija), dok je u odnosu na prosjek EU (4,8 odsto) bila veća za čak 87,5 odsto.

Kamate se uglavnom određuju u zavisnosti od kreditnog rejtinga zemlje i procjene rizika. Prosjek kamatnih stopa u EU je determinisan niskim kamatama u najrazvijenijim zemljama (prije svega u Finskoj, Njemačkoj i Norveškoj). U taj prosjek su uračunate i više kamatne stope u novim članicama, Letoniji, Litvaniji i Bugarskoj. Najniže kamatne stope na stambene kredite u EU nude banke u zemljama eurozone, gdje se kreću u rasponu od 3,75 do 6,2 odsto.

Opširnije u štampanom izdanju

Galerija

( Rajko Milić )