Protiv organizovanog kriminala i korupcije mora se boriti cijelo društvo

Organizovani kriminal i korupcija su ozbiljni problemi, a za borbu protiv njih značajno je formiranje multisektorskog tijela, bolja primjena zakona i omogućavanje pristupa informacijama, ocijenjeno je na Petoj nacionalnoj konferenciji posvećenoj borbi protiv tih pošasti.

Govoreći na Konferenciji, koju je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) uz podršku Evropske komisije (EK) i britanske i američke ambasade, predstavnik Delegacije EU u Podgorici Klajv Rambold je rekao da su vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ključne oblasti koje će se posmatrati u procesu evropskih integracija.

“Organizovani kriminal i korupcija su problem koji se tiču regiona i šire i ključna su oblast u napredovanju ka EU”, rekao je Rambold i naveo da su ta pitanja ozbiljan problem u Crnoj Gori.

Vlasti u Podgorici, istakao je on, treba još puno toga da urade.

Potrebno je jačanje interne kontrole, javnih nabavki kao i sprečavanje konflikta interesa na planu finansiranja izbornih kampanja i političkih partija.

Rad pravosuđa je prioritet

"Moramo znati kako je bivši premijer Milo Đukanović postao milioner, kako je Taksin Šinavatra dobio državljanostvo, koji su rezultati privatizacije”, rekla je Ćalović.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović smatra da je značajno za Crnu Goru što sve zemlje EU cijene da treba da obezbjedi rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije: “Jedan od prioriteta je da pravosuđe bude stručno profesionalno i sposobno i da da rezultate".

Pošto je, kako je kazala Ćalović, jedna od definicija organzovanog kriminala da su to strukure koje su povezane sa strukturama u vlasti, premijer, Vlada, policija i sudstvo imaju težak zadatak “jer treba da očiste one koji su ušli u institucije sistema, srasli sa njima i zarobili državu”.

Direktorica MANS-a je ukazala na važnost oduzimanja imovine kriminalcima i obezbijeđivanja da im je skupo da se u Crnoj Gori bave kriminalom.

“Ako Vlada želi medijima i civilnom sektoru da dozvoli da pomognu u borbi protiv korpucije i organozovanog kriminala, ona mora omogućiti pristup informacijama. Moramo znati kako je bivši premijer Milo Đukanović postao milioner, kako je Taksin Šinavatra dobio državljanostvo, koji su rezultati privatizacije”, rekla je Ćalović.

Vlada ima ambiciozne ciljeve

Premijer Igor Lukšić je poručio da Vlada ima ambiciozne ciljeve i da posvećeno i aktivno ulaže napore u cilju jačanja administrativnih i finansijskih kapaciteta za sprovođenje vladavine prava, uključujući borbu protiv trgovine ljudima i organizovanog kriminala i korupcije.

Tokom sesije na kojoj se govorilo o ulozi parlamenta u bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, predstavnici vlasti i opozicije su imali suprotstavljene poglede na ovu temu.

On je prisutnima, među kojima su bili predstavnici diplomatskog kora, poslanici, predstavnici državnih institucija, pravosuđa, civilnog sektora, medija, stručnjaci iz regiona, ukazao na korake koji se preduzimaju u borbi protiv kriminala i korupcije i predočio zakone na kojima se radi, sprovođenje aktivnosti za jačanje institucionalnih kapaciteta i “niza akcija policije kojima su presječeni međunarodni krijumčarski kanali i zaplijenjeno oko 650 kilograma kokaina”.

Tokom sesije na kojoj se govorilo o ulozi parlamenta u bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, predstavnici vlasti i opozicije su imali suprotstavljene poglede na ovu temu.

Poslanici vladajuće koalicije DPS-SDP Miodrag Vuković i Ervin Spahić su naveli da korupcija i kriminal nijesu samo problem Crne Gore, ali da ona radi na borbi protiv njih. Istakli su i da je poboljšana kontrolna funkcija parlamenta.

“Ako je problem korupcije opasnost za državu onda njeno suzbijanje ne može biti zadatak samo jednog organa. Stvorene su formalne pretpostavke za suzbijanje korupcije i kriminala. Napravljen je značajan pomak u kontrolnoj funkciji skupštine”, rekao je potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder.

On je dodao da nije adekvatno rješenje formiranje samo skupštinskog odbora koji bi se bavio kontrolom borbe protiv korupcije i kriminala “već bi valjalo razmišljati o multisektorskom tijelu na državnom nivou, u formi posebnog nacionalnog savjeta za suzbijanje ove pošasti”.

Oformiti tijelo za borbu protiv korupcije

Predsjednik Globalne organizacije parlamentaraca protiv korupcije Naser Al Sane, čiji je Crna Gora član, kazao je da želi da Skupština oformi tijelo koje je 100 odsto odgovorno, sa parlamentarne tačke gledišta, za borbu protiv korupcije i koje će da provjerava šta vlada radi.

Osim parlamenta, naveo je Al Sane, za borbu protiv korupcije je potrebno i ozbiljno političko liderstvo.

Istako je da se ovdje radi o sistemskoj korupciji koja je postala dominantan sistem vrijednosti u Crnoj Gori.

Poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević je istakao da je ključni problem u Crnoj Gori politički kontekst: “Potrebna je politička elita na vlasti kojoj reforme idu u prilog i koja ih se ne plaši”.

Istako je da se ovdje radi o sistemskoj korupciji koja je postala dominantan sistem vrijednosti u Crnoj Gori.

Ukazujući da nema nacionalnog ogranka GOPAC-a u borbi protiv korupcije koji je Crna Gora trebalo da oformi prije više od tri godine, poslanica SNP-a Snežana Jonica je istakla da je za borbu protiv korupcije ključni problem ne primjenjivanje zakona.

Njen kolega iz Nove srpske demokratije Goran Danilović je podsjetio da je on dva puta predlagao da Skupština forimira radno tijelo za nadgledanje borbe protiv korupcije i kriminala i da je to odbijeno pod izgovorom da nije u skladu sa pravnim sistemom.

Mehmet Bardhi iz DSCG istakao je da se pitanja korupcije i kriminala najbolje vide tokom predizborne kampanje.

Direktor “Vijesti” Željko Ivanović je kazao da je potrebno posmaatrati tri stava koja se odnose na edukaciju, solidarnost i lidesrtvo i da crnogorski parlamentarci, ako se to posmatra, više liče na one iz prošlih vremena kada su poslanici glasali za nešto što je već odlučeno negdje drugo.

( Mirjana Bošković )