Ćalović: Ukidanjem klevete rastjerujemo strah
Dodala je da “fokus nikako ne bi trebalo staviti na zaštitu ugleda, jer se najčešće dešava da tako nešto u sudskim postupcima traže upravo kriminalci”
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović ocijenila je da je veoma važno, slično kao poslanicima koji svoj posao rade bez straha da će biti krivično gonjeni, omogućiti isto medijima, ljudima zaposlenim u civilnom sektoru i građanima koji ukazuju na nepravilnost.
Ona je, govoreći o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona na sjednici skupštinskog Odbora za ustavna pitanja, rekla da “fokus nikako ne bi trebalo staviti na zaštitu ugleda, jer se najčešće dešava da tako nešto u sudskim postupcima traže upravo kriminalci”.
Ne ulazeći u suštinu izmjena, član odbora Emilo Labudović (Nova) iznio je dilemu koja se odnosi na dekriminalizaciju klevete, pitajući da li su onda svi građani u Crnoj Gori ravnopravni, ako se onima koji imaju novac dozvoljava da pljuju po drugime, u odnosu na one koji nemaju para, a imaju potrebu nešto da kažu.
“Ako se sve ovo svodi na to da se može plaćati, onda se pitam šta je sa temeljnim ljudskim pravom da se bude jednak sa drugim. Zar to nije diskriminacija, jer je jedan dio građana doveden u neravnopravan položaj”, pitao je Labudović.
“Ja mogu vama da kažem sve što hoću, svjestan da mi niko ne može ništa i da ćete me tužiti u građanskoj parnici koja će trajati deset godina, onda ću ja dati neke pare, a vi ćete za tih deset godina nositi mrlju”, zaključio je Labudović.Smatrajući neosnovanom tvrdnju Labudovića da je jedan broj građana doveden u neravnopravan položaj, Ćalović je istakla da ponuđeno rješenje obezbjeđuje da “neko zbog drugog ustavnog prava, odnosno prava na slobodu govora, odgovara u krivičnom postupku”.
“Ova reforma ne rješava sve probleme vezano za slobodu izražavanja, pa u tom smislu treba raditi i na građanskim postupcima. I u Ustavu postoji pravo svakoga na slobodu govoru, a praksa pokazuje loša iskustva, kao i sudska praksa, gdje su javni fukncioneri tužili medije i neke pojedince iz civilnog društva”, kazala je Ćalović.
Navodeći da sloboda govora ne podrazumijeva i slobodu blaćenja, Labudović je rekao da je u navedenom slučaju riječ o slobodi koja se plaća novcem.
“Ja mogu vama da kažem sve što hoću, svjestan da mi niko ne može ništa i da ćete me tužiti u građanskoj parnici koja će trajati deset godina, onda ću ja dati neke pare, a vi ćete za tih deset godina nositi mrlju”, zaključio je Labudović.
Dan ranije je slične dileme kao Labudović u javnost iznijela SDP.
( Igor Pejović )