Šetnja kroz istoriju i umjetnost: U Crnoj Gori obilježena Noć muzeja

Crnogorska Noć muzeja obilježena je u 14. maja u 11 gradova, koji su otvorili vrata svojih muzeja, galerija i izložbenih prostora, besplatno i to do kasnih večernjih sati.

Cetinje, Podgorica, Bar, Tivat, Kotor, Bijelo Polje, Rožaje, Kolašin, Ulcinj, Budva i Berane su se pridružili međunarodnoj manifestaciji, koja je prvi put održana u Berlinu 1997. godine, a danas učestvuju 42 zemlje, odnosno više od 2.000 muzeja u Evropi.

Ta velika manifestacija se od 2005. godine, na inicijativu i u koordinaciji Francuske muzejske direkcije, obilježava pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope i UNESCO-ICOM.

Iako se tokom godine crnogorski prostori u kojima se baštine umjetnost i istorija ne mogu pohvaliti velikim brojem posjetilaca, tokom Noći muzeja - publike je bilo, a izabrani programi su animirali publiku širom Crne Gore.

Podgoričko “sad” za jedno veče

U Podgorici, dešavanja su se odvijala u galerijama Centar, Art, u Perjaničkom domu i u Dvorcu Kralja Nikole.

U Perjaničkom domu su izloženi radovi slikara mlađih generacija, a postavka je inspirisana riječju “sad”

Centar savremene umjetnosti je pokazao novu stalnu postavka eksponata u Dvorcu. Izložena je srebrna palma iz Iraka, skulpture iz Afrike, vaze od kuvanog ružinog drveta iz Kampućije, kao i korejski vezovi na svili.

U okviru stalne nove postavke u Dvorcu se nalaze i radovi crnogorskih umjetnika Petra Lubarde, Dada Đurića, Voja Stanića, Nikole Gvozdenovića, Rajka Todorovića Todora, Nikole Vujoševića, Dimitrija Popovića, Slobodana Slovnića, Toma Pavićevića, Noada Zorića, Srđana Vukčevića, Muja Jovićevića, Cvetka Lainovića, Ratka Odalovića, Draška Dragaša.

U Perjaničkom domu su izloženi radovi slikara mlađih generacija, a postavka je inspirisana riječju “sad”. Organizatorka izložbe Teodora Nikčevič je “Vijestima” kazala da su svi radovi inspirisani sadašnjim trenutkom, i da je ta ideja proizašla iz činjenice što izložba traje samo jedno veče.

Publici je predstavljen i projekat "Acustic night", koji je okupio 14 mladih stvaralaca, a koji su svoje radove izlagali u Perjaničkom domu, kao i na prostoru oko Dvorca, gdje su bile izložene sklupture i predstavljene video projekcije.

Tako su radove su predstavili Anja Aleksić, Teodora Nikčević, Petar Vujović, Milovan Novaković, Maja Mirković, Vlatka Vujošević, Bojana Bogavac, Adin Rastoder, Adrijana Gvozdenović, Brigita Antoni, Lidija Rabrenović , Dušanka Seratlić, Tanja Markuš i Veljko Kopitović.

Hodžić očuvao bjelopoljsku baštinu

Noć Muzeja je u Bijelom Polju obilježena izložbom crnogorskog pisca i slikara Zuvdije Hodžića, u tamošnjem Zavičajnom muzeju.

Rukovodilac Zavičajnog muzeja Milisav Šćekić je rekao da manifestacija jasno pokazuje koliku ulogu imaju te institucije u kulturi savremenog čovjeka

Direktor Centra za kulturu i potpredsjednik Opštine Tufik Bojadžić, rekao je da Hodžić ostavlja istraživačima istorijske arhitekture veliki dosije sa izgledima monumentalnih konstrukcija.

“Privlačilo me sve - utvrde, kule i kapije, mostovi, crkve i džamije, mlinovi, čaršija... Sve je u meni oživljavalo i dobijalo nekadašnji izgled i sjaj, bivalo još ljepše, pričalo svoju priču... o prolaznosti i trajanju, o neprestanoj čovjekovoj čežnji i potrebi za ljepotom i neimarskim zanosima koji oplemenjuju i obogaćuju dušu”, rekao je Hodžić o svojoj izložbi.

Nakon izložbe, do kasnih sati je trajao program u kome su nastupili članovi muzičke škole, KUD“Tekstilac“, tamburaški orkestar „Limski biseri“, klapa “Kamerton“ i glumci bjelopoljskog pozorišta.

Rukovodilac Zavičajnog muzeja Milisav Šćekić je rekao da manifestacija jasno pokazuje koliku ulogu imaju te institucije u kulturi savremenog čovjeka.

Tri boje zeleno u novskim pejzažima

Tivatski Centar za kulturu se međunarodnoj manifestaciji priključio otvaranjem izložbe „Pejzaži“ Hilmije Ćatovića, koncertom barske etno grupe „Zora“ u atrijumu ljetnjikovca Buća i otvaranjem arheološke i etnografske zbirke u rekonstruisanom prostoru muzeja.

"To je dijalog sa prirodom u smislu onoga što priroda poručuje nama i umjetnik njoj"

„On je svoju slikarsku Boku i započeo ovdje u Boki, iz Herceg Novog u društvu sa Dadom Đurićem i ostalima iz one predivne hercegnovske likovne škole... Radi se o umjetniku koji je veći dio svog slikarskog opusa posvetio pejzažima.

O njegovom misaonom pejzažu napisane su brojne studije, eseji i kritike. To je dijalog sa prirodom u smislu onoga što priroda poručuje nama i umjetnik njoj. Ako govorimo o boji njegovih slika moramo primijetiti njegovu zelenu boju. Ako u filmu postoji antologijska „Tri boje bijelo, plavo i crveno“ onda za Hilmiju možemo reći da je on antologijski umjetnik „tri boje zeleno“, rekao je otvarajući izložbu producent tivatskog CZK, Neven Staničić.

Muzika i slike u Kotoru i Perastu

U susjednom gradu Kotoru, u Pomorskom muzeju u Noći muzeja koja je održana širom Evrope organizovan je program “Muzej, mladost, muzika”.

I vrata Muzeja grada Perasta bila su otvorena a prikazana je postavka 40-tak radova sa Šestih internacionalnih likovnih susreta

Otvorena je izložba fotografija autora Zorana Nikolića koju je otvorio dr Aleksandar Tomčuk. Etnolog Jelena Karadžić, je podsjetila na istorijat manifestacije i ideju da se nakon 18 sati istovremeno u više gradova Evrope otvore vrata muzeja i organizuju raznovrsni programi.

I vrata Muzeja grada Perasta bila su otvorena a prikazana je postavka 40-tak radova sa Šestih internacionalnih likovnih susreta Stari most iz Bijelog polja. Osim toga, prikazana je probirljivoj publici Etnografskog muzeja u Beogradu zapažena izložba Pismom i razglednicom kroz vjekove, čime se uspješno reprezuntuju Perast, Kotor i Crna Gora.

Noć muzeja pobijedila Eurosong i Đokovića

Na Cetinju, gradu muzeja, svih pet su dali doprinos međunarodnoj manifestaciji.

S obzirom na jaku konkurenciju finala Eurosonga i meča Novaka Đokovića, “Noć muzeja” u Baru imala je izvanredan odziv publike

Posjetioci su imali priliku da od 19 časova do ponoći, uz vodiče posjete stalne postavke u Istorijskom, Umjetničkom, Etnografskom, Njegoševom i Muzeju kralja Nikole.

Kao i do sada, rezidencija posljednjeg crnogorskog vladara, Dvor, privukao je najveći broj posjetioca. Pored video projekcije na fasadi Dvora, posjetioci su obilazili kraljevu radnu sobu, velike odžaklije, dvorsku biblioteku, indonežanski i venecijanski salon...

S obzirom na jaku konkurenciju finala Eurosonga i meča Novaka Đokovića, “Noć muzeja” u Baru imala je izvanredan odziv publike, jedinstveni su u ocjeni u JP Kulturni centar Bar.

Četvrtu godinu zaredom Zavičajni muzej priredio je program, koji je osim u Dvorcu Kralja Nikole premijerno postavljen i u Domu Revolucije.

Legati čuvenih revolucionara

Kustosi Draginja Radonjić, Dragana Martinović i Ljilja Popović, priredile su u Dvorcu postavku škrinja iz etnografske zbirke. Od osam škrinja, sedam su prvi put izašle iz depoa muzeja pred oči publike. Bila su zastupljena oba tipa škrinja barskog kraja-primorske, odnosno rezbarene, te skadarske, odnosno bojene.

U najjužnijem gradu Crne Gore, Zavičajni muzej je priredio izložbu radova slikarke Vesne Milić

U Spomen sobi Doma Revolucije izloženi su legati čuvenih revolucionara Stane Tomašević Arnesen i Vladimira Popovića Španca iz zbirke NOB, takođe iz depoa. Prikazan je radni kabinet Popovića, te nekoliko njegovih lovačkih trofeja i dva velika poklona iz inostranstva - kineska intarzija iz XVIII vijeka, te mozaik od slonovače.

Pored fotografija Stane Tomašević, bili su izloženi i njeni pištolji i čuveni automat sa njenim inicijalima. Novitet barske “Noći muzeja” bio je i doprinos galerije “Velimir A. Leković” čija je postavka radova Relje Dedeića takođe bila dostupna posjetiocima od 20-24 sata.

U najjužnijem gradu Crne Gore, Zavičajni muzej je priredio izložbu radova slikarke Vesne Milić i koncert polaznika lokalne muzičke škole.

Izložbu kojom se Milićka Ulcinjanima predstavila sa 30 akvarela otvorila je kustos muzeja Mileva Nikolaidis. U dupke punom muzeju, polaznici muzičke škole pod dirigentskom palicom profesorice Melite Šabanović održali su koncert na violini, gitari i klaviru. Publici se stihovima iz svoje knjige poezije predstavila i Marija Škrelja.

Oživljen prostor Dvorca na Kruševcu

Brigita Antoni i Adrijana Gvozdenović iskoristile su prostor oko Dvorca za video projekcije. Obje umjetnice su bile inspirisane sadašnjim trenutkom i prostorom.

Posjetilac "Noći muzeja" Miloš Pavićević, bio je oduševljen video projekcijama i idejom da se oživi i prostor ispred Dvorca

Video projekcija Antonijeve bila je ispunjena brzim kadrovima figura iz parka, a nosila je poruku da je bitno ono što se dešava u trenutku, dok je projekcija koju je predstavila Gvozdenović povezana je sa temom ''Noć muzeja'' i inspirisana prostorom održavanja.

Gvozdenović je “Vijestima” kazala da se nada da će i ubuduće "Noć muzeja" imati značaj kao u svim ostalim gradovima i istakla da za tako nešto kod nas treba još dosta novca kao i zainteresovanosti institucija.

Posjetilac "Noći muzeja" Miloš Pavićević, bio je oduševljen video projekcijama i idejom da se oživi i prostor ispred Dvorca. “Projekcije su fantastične, sviđa mi se ideja da se prostor iskoristi. I dok je jedna projekcija statičnija, druga je dinamična i ispunjena detaljima”, kazao je Pavićević, navodeći da je impresioniran i izložbom u Perjaničkom domu.

“Skice prošlosti” prevazilaze vrijeme

“Skice prošlosti”, arheološki crteži Tatjane Mijović, u Noći muzeja bili su izloženi u podgoričkoj galeriji “Art”. Neobična postavka okupila je veliki broj posjetilaca, koji su mogli da vide crteže koji vjerno predstavljaju arheološka nalazišta, kamenu plastiku, nakit i sve one tragove prošlosti koje je Mijović filigranski precizno precrtala i dočarala.

Značaj ovih dokumenata prevazilazi vrijeme u kojem nastaju

Izložbu je otvorio predsjednik Arheološkog društva Crne Gore Mile Baković, koji je kazao da je u noći kada je otvoren najveći broj muzeja u Evropi, Mijovićeva “otvorila svoju škrinju i pokazala skice prošlosti”.

“Radi se o odabranim tehničkim crtežima, jednim od najznačajnijih dokumenata prošlosti arheoloških nalazišta u Crnoj Gori.. Arheološka nauka se , kao i svaka druga, često zasniva na premisama i domišljanjima, koja uključuju veliku građu. Ali, konstanta je ono što je Tanja zabilježila na ovim crtežima.

Svjesni da u eri novih tehnologija često nismo u poziciji da imamo ovakve dokumente, gube se mnoge informacije, te oni imaju ogroman značaj. Kada u ovaj osnov udjenemo filigransku preciznost Tanjine ruke, dobijamo umjetnost, kako bi istoričari umjetnosti rekli - hiperrealizam.

Značaj ovih dokumenata prevazilazi vrijeme u kojem nastaju, rekao je Baković. Pokretač ideje da arheološki crteži budu postavljeni kao umjetnička djela je istoričar i arheolog Dragan Radović, kustos Muzeja glavnog grada, a u realizaciji su pomogli mladi arheolozi Dejan Drašković i Miloš Živanović.

Galerija

( Ekipa \"Vijesti\" )