Šengen-drama se nastavlja, Crna Gora ne bi trebalo da brine
„Sve dok Crna Gora ispunjava standarde oko bezviznog režima, nema nikakvog straha da bi se bilo šta mijenjalo. Neće biti promjena“, rekao nam je evropski diplomata
Barem petnaest evropskih ministara unutrašnjih poslova je na svom zatvorenom savjetu debatovalo za pooštrenje šengenskog režima, čulo se od diplomata u Briselu.
Pooštrenje šengenskog režima, odnosno povremeno i privremeno uvođenje kontrole granica unutar Evropske unije, sada je po prvi puta bilo predmet diskusije ministara, i nikakva odluka još nije donesena.
Nakon ove, uvodne, debate, timovi će raditi na približavanju stajališta zemalja članica, i Evropske komisije tako da se promjena šengenskih ugovora, očekuje u junu ili julu, kažu diplomati u Savjetu EU.
Važno je da se postave jasni uslovi za kontrolu granice
U obranu potpuno slobodnog šengenskog režima putovanja stale su nove članice, bivše socijalističke zemlje, od kojih Mađarska do kraja juna predsjedava Unijom, kao i Evropska komisija.
Zemlje članice žele da one zadrže prvo i posljednje pravo kontrole svojih granica. Ovo je ujedno i suština spora koji će se riješiti u narednih dva mjesesa – ko će imati zadnju riječ oko uvođenja kontrole
Posljednjih sedmica kad su se pojačale konsultacije između država koje žele pooštrenje režima, vrlo hrabro u obranu potpuno slobodnog putovanja unutar EU, istupala je evropski komesar za pravosuđe, Sesilija Malstrom.
„Ali, sistem se brani tako da se nešto mora dati“, primijetio je jedan diplomata na marginama današnjeg Savjeta.
Evropski komesar Malstrom svjesna je da se mora udovoljiti vrlo brojnim zahtijevima zemalja članica za pooštrenjem, ali, nastoji da se izbjegne situacija da svako tumači promjenu kako kome odgovara.
Savjet ministara kritikovao je Dansku, koja je najprije rekla da će uvesti granične kontrole, i početi graditi, već odavno srušene, granične prijelaze, ali su poslije odustali
Evropska komisija zato želi da promjena Šengenskih ugovora ide u smjeru jasnoće, odnosno da se precizno postave uslovi i standardi pod kojima se može uspostaviti granična kontrola.
Na tapetu Grčka
Članice žele da se može uvesti granična kontrola kad neka članica koja je na rubu EU ne može kvalitetno ispunjavati svoj zadatak kontrole vanjskih granica, i „ako dođe do neočekivano velikog priliva imigranata“.
U prvom slučaju, na tapetu je Grčka, koja ima problema sa cijelom svojom državnom upravom, pa tako i kontrolom granica. Njena granica sa Turskom je vrlo propusna, i kroz Grčku ulaze većina migranata. U takvim slučajevima, mnoge zemlje tvrde da će onda one provoditi svoju graničnu kontrolu.
Drugi je slučaj Italije, koja tvrdi da ne može prihvatiti 35 hiljada izbjeglica, kao i da je taj priliv za nju neočekivan.
Evropksa komisija – a to je jedina EU institucija koja ima pravo da predloži promjenu zakona EU, ona je „čuvar Ugovora“ - se slaže, ali želi da princip promjene bude komunitaran.
Malstrom i Baroso misle da bi se zemlje koje žele pooštriti Šengen, prvo trebaju obratiti Evropskoj komisiji koja bi dala svoje mišljenje o opravdanosti poteza.
Zemlje članice se tome jako suprostavljaju, i žele da one zadrže prvo i posljednje pravo kontrole svojih granica. Ovo je ujedno i suština spora koji će se riješiti u narednih dva mjesesa – ko će imati zadnju riječ oko uvođenja kontrole.
Sarkozijev motiv su izbori
Zemlje koje se najviše zalažu za pooštrenje slobodnog protoka ljudi u EU-u su Francuska, Holandija, Italija, Švedska, Finska, Danska.
Unutrašnja politika je prvenstveni razlog.
Sarkozijev motiv je predizborna godina i velika popularnost radikalne desnice Marine Le Pen. Holandija ima vrlo desnu vladu koju podržava desni populist Gert Vilders. Finska i Danska imaju antiimgrantske partije u vladama.
Crna Gora da prati mapu puta
Kakvog to uticaja ima na Crnu Goru i druge zemlje zapadnog Balkana? Nikakvog direktnog, ali diplomate priznaju da generalna atmosfera pooštravanja ima odjeka i u odnosu prema zemljama koje su nedavno dobile bezvizni režim.
„Sve dok Crna Gora ispunjava standarde oko bezviznog režima, one standarde, koje je ranije ispunila po mapi puta, nema nikakvog straha da bi se bilo šta mijenjalo. Neće biti promjena“ reka je evropski diplomata.
( Ines Sabalić )