Crnogorsko državljanstvo dobile 103 zaslužne osobe

Crnogorsko državljanstvo po povlašćenim uslovima u proteklih 12 mjeseci dobilo je 20 osoba, kazao je danas u Skupštini ministar unutrašnjih poslova i javne uprave, Ivan Brajović. On je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije, Snežane Jonice, kazao da su do sada ukupno 103 osobe dobile crnogorsko državljanstvo na taj način, ali je odbio da saopšti njihova imena. „Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nema pravo da dostavi podatke o imenima tih osoba“, rekao je Brajović, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka. Jonica je kazala da pojedini građani moraju da šetaju od šaltera do šaltera, a neki i da podignu i potrošački kredit kako bi prikupili dokumentaciju potrebnu za podnošenje zahtjeva za crnogorsko državljanstvo. „Sa druge strane, postoji mogućnost da neki ljudi, koji ne ispunjavaju uslove, dobiju crnogorsko državljanstvo. Ako i ne odgovorite koji su organi dali mišljenja, potrvrdićete moje sumje da postoji nešto što krijete, odnosno da je neko dobio državljanstvo bez pokrića“, rekla je ona.

29 mišljenja za 103 državljanstva

Jonica je kazala da je od nadležnih organa tražila odgovore za koliko su slučajeva dali mišljenja, na osnovu kojih se dodjeljuje državljanstvo. „Od svih ministarstava imam odgovore za 29 mišljenja, a data su 103 državljanstva. Znači, dali ste državljanstvo bez mišljenja“, tvrdi ona.

Brajović je kazao da je MUP-u podnijeto 21.795 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, od čega je 12.471 riješen.

Jonica je dodala da je u proceduri više od tri hiljade zahtjeva građana za koje je prekoračen rok za odlučivanje, i ponovila sumnju da je nekim ljudima, poput Taksina Šinavatre crnogorsko držaljanstvo dato bez pokrića, odnosno bez mišljenja nadležnog organa. Brajović je kazao da je MUP-u podnijeto 21.795 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, od čega je 12.471 riješen. Prema njegovim riječima, pozitivno je riješeno 10.498 zahtjeva, a izdato je 4.726 garancija da će osoba steći crnogorsko kad donese otpust iz državljanstva druge države. U proceduri su, kako je naveo, 9.324 zahtjeva.

Jonica je tražila da Brajović saopšti podatke o podnijetim i riješenim zahtjevima po opštinama, kao i o onima koji su još u proceduri, na šta je ministar odgovorio da te podatke MUP ne vodi po opštinama. On je kazao da je „uložen veliki napor“, i da smo „svakim danom sve bliži“ rješavanju problema u vezi procedure prijema uz crnogorsko državljanstvo. Brajović je dodao da priznaje da se to dešava prilično sporo, i da je svjestan problema sa kojima su suočeni građani. Jonica je kazala da Brajović na konkretna pitanja odgovara da nema podatke, dok lokalne samouprave, koje su takođe pod ingerencijom MUP-a, daju netačne podatke. „Kako onda tražite da i policija bude pod vašom nadležnoću“, upitala je ona. Brajović je ocijenio da to što Jonicu posebno interesuje raspored, odnosno gdje će biti policija, govori da iza njenih pitanja ima nešto drugo, ali on, kako je dodao, neće „zloupotrijebiti“ govornicu da o tome raspravlja.

Uključeni u formiranje centra za vanredne situacije

Poslanika Nove srpske demokratije Strahinju Bulajića interesovalo je da li je Crna Gora uključena u formiranje regionalnog centra za vanredne situacije u Nišu, koji Srbija osniva uz pomoć Rusije. Brajović je odgovorio da je Crna Gora upoznata sa aktivnostima na osnivanju tog centra, i da će ga podržati u mjeri u kojoj to urade ostale zemlje regiona. „Imali smo kontakte po pitanju formiranja centra u Nišu. Crnogorski predstavnik je, na sastanku u Beogradu, kazao da će Crna Gora podržati formiranje tog centra, ako to i ostale države urade“, kazao je on. Bulajić je kazao da Crna Gora treba da se uključi u jedan takav projekat u punom kapacitetu. „Neshvatljivo je da vi uslovljavate Rusiju da taj centar bude po standardima NATO. Imati takav centar na vratima, a ne uključiti se - ne znam kakva je to politika. Formiranje tog centra nema nikakve veze sa politikom“, poručio je on. Brajović je ponovio da će se Crna Gora uključiti i podržati formiranje tog centra u onoj mjeri u kojoj to budu učinile druge države regiona. „Bio sam vrlo konkretan. Albanija i Makedonija koje ste pomenuli nijesu se ništa više uključile od Crne Gore“, kazao je on.

( MINA )