Drama “Presvlačenje” Ljubomira Đurkovića na Sorboni
Ljubomir Đurković je jedan od najzanačajnijih crnogorskih dramskih pisaca
Kratki komad Ljubomira Đurkovića “Presvlačenje” biće odigran 12. maja u Velikom amfiteatru Univerzitetskog centra “Malesherbes”, i u nedjelju u Slavističkom ateljeu, u Parizu.
Đurkovićev tekst na francuski prevele su Christine Foucart i Nataša Džigurski.
U “Presvlačenju” uloge tumače Marija Milanov, Aleksandar Bokić, Aleksandra Radanović, Mari-Frans Ruje, Azra Sadiković-Čakrama, Natalija Jaržinska i Mira Korićanac.
Adaptaciju i režiju potpisuje profesor Sava Anđelković, asistent reditelja je Azra Sadiković-Čakrama, jezički konsultant Meri Frans Ruje, a dekorater Nina Nokić.
Kao dio predstavljanja Ljubomira Đurkovića publici na Sorboni biće objavljeno dvojezično izdanje drame "Presvlačenje".
Ljubomir Đurković je jedan od najzanačajnijih crnogorskih dramskih pisaca. Rođen je 1952. godine. Napisao je dramske tekstove "Peti čin", "Pisac porodične istorije", "Petronije ili Metuzalemi uživaju vječito proljeće", "Tobelija", "Otpad” “Presvlačenje", “Kasandra klišei” i “Tiresijina laž”.
Realizuju poetske spektakle i dramska djela bosanskih, hrvatskih, crnogorskih, srpskih i francuskih autora
Njegovi komadi su objavljeni i izvođeni u pozorištima, na televiziji i radiju. Đurković je objavio knjige pjesama “Polifemov plač” (1982) i “Poslovi i dani“(1988), kao i sabrane pjesme “Ipak, nešto se pomjera” (2008).
Pozorišna radionica na srpsko-hrvatskom jeziku je osnovana prije 16 godina, kao neformalna grupa koja je dio Sorbone, a na inicijativu profesora Pol-Luj Toma, direktora odjeljenja BCMS, Fakulteta za slavistiku. Pozorišna radionica na srpsko-hrvatskom jeziku postoji od januara 2001. godine.
Realizuju poetske spektakle i dramska djela bosanskih, hrvatskih, crnogorskih, srpskih i francuskih autora, među kojima su bili “Balkanski putopis” Miodraga Pavlovića, “Ines & Denise” Slobodana Šnajdera, “Mišljenje pevanja” Branka Miljkovića, “Pomorandžina kora” Maje Pelević, “Druga obala” Vesne Parun, “Gozba” Dževada Karahasana, “Đački rastanak” Branka Radičevića, “Kažeš anđeo” Miljenka Jergovića, “Luča mikrokozma” Petra II Petrovića Njegoša i drugih.
( Dragana Tripković )