Haški sud 11. aprila o Šešeljevoj Velikoj Srbiji: Zločinački poduhvat ili politički cilj?

Dugi haški proces lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju - koji po davnoj ocjeni glavnog tužioca Serža Bramerca "nije najbolji primjer međunarodne pravde" - biće 11. aprila okončan izricanjem pravosnažne presude. Poslije suđenja, koje je trajalo od 2007. do 2012. godine, Haški tribunal je prvostepenom presudom 30. marta 2016. Šešelja oslobodio optužbi za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. Po prvostepenoj presudi, nije dokazana Šešeljeva krivica za zločine protiv čovječnosti: progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje. Šešelj je oslobođen i optužbi za kršenje zakona i običaja ratovanja: ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja, uništavanje vjerskih objekata i pljačku. Tužilaštvo je žalbom zatražilo da apelaciono veće sudskog Mehanizma, pravnog nasljednika Tribunala, poništi oslobađajuću presudu, Šešelja proglasi krivim i osudi ga na 28 godina zatvora. Šešelj je u pritvoru Haškog tribunala prije izricanja prvostepene presude već proveo 11,5 godina, od marta 2003. do novembra 2014, čime je, kako tvrdi, bilo prekršeno njegovo pravo na suđenje u razumnom roku. Kao alternativu, tužioci su predložili da zbog toga što presudom, usljed kardinalnih grešaka, pravda nije zadovoljena, apelaciono veće naloži da suđenje Šešelju bude ponovljeno. Šešelj, koji se tokom procesa branio sam, zatražio je u pisanom podnesku da žalba bude odbačena, a oslobađajuća presuda potvrđena.

( Beta )