Turizam bez plana, kraj za Boku
Rješavanje problema saobraćaja u Kotoru ne bi smjelo da uništi kulturni pejzaž, a mogućnost izgradnje zaobilaznice bi trebalo isključiti.
Najavljeni razvojni planovi bi značili kraj za Bokokotorski zaliv, smatra ekspert UNESCO-a i ICOMOS-a profesor dr Todor Krstev.
Na radionicama koje je organizovao Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture raspravljalo se o predlogu Menadžment plana područja svjetske baštine Kotora, čiji je nacrt utvrđen 2007. godine.
Dr Krstev je kazao da je najvažnija stvar u ovom poslu politička volja.
“Ukoliko nemate političke volje, neće biti moguće da koordinišete i da pomirite sve ove interese. Osim toga, nemoguće je da se sve zasniva na jednom Regionalnom institutu. Jako je važno što je prošle godine donijet novi zakon o zaštiti kulturnog dobra. Novi zakon kaže da je kulturni pejzaž ustvari dio svjetske kulturne baštine, i prepoznao je menadžment plan kao važan instrument za očuvanje kulturne baštine, i to na nivou Vlade. Jer upravo je Vlada 1979. godine dala garancije da će očuvati ovo područje, što će reći da je država odgovorna, a nikako Opština Kotor”, rekao je on.
Glavni cilj menadžment plana je da se kordiniraju sve aktvnosti i sve instiucije koje učestvuju u zaštiti dobra.
“Na ovom području ima jako puno interesa koji su kontrdiktorni, oni su protiv kulturnih vrijednosti ovog područja. Od 2008. godine, kada sam ovdje bio u misiji, do danas, primijetio sam da je urbanizacija porasla, ekspanziju turizma bez strategije...To su glavne prepreke za jedan menadžment plan”, smatra dr Krstev.
On je predložio da se predvide turističke perspektive Boke Kotorske, odrede specifičnosti “ zato što je Boka jedinstven fenomen, i u skladu sa tim trebala bi da ima jedinstven turisticki proizvod”.
Novi pojam u zaštiti kulturne baštine - kulturni pejzaž
Ekspert UNESCO-a je rekao “Vijestima” da je ustanovljen novi pojam u zaštiti kulturne baštine - kulturni pejzaž koji podrazumijeva sveobuhvatnost kulturnog i prirodnog dobra.
“Boka Kotorska je jedan fenomen koji ima svoje horizontalne strukture, sa zelenim pojasom oko malih gradova i one podrazumijevaju gradove koji se nalaze u priobalju, cjeline, zgrade, spomemike kulture sa zelenim pojasom oko njih”, objsanio je on.
Krstev je rekao da je uspostaljen i pojam vertikalne strukture a to su padine i planine i obronci koje daju visinu pejzažu.
“Ako biste vizuelnu osu prekinuli izgradnjom mosta na Verigama, ako biste konstruisali neki put ili zaobilaznicu na 90 m visine koji bi išao oko Boke Kotorske ili bi prelazio i prekidao taj planinski masiv, a potom počeli sa izgradnjom diskoteka, hotela, velikih luka i marina, to će biti kraj za Boku”, smatra ekspert UNESCO-a.
( Ivana Komnenić )