Iz Željezare želi da ode više od 300 radnika

Za dva dana prijavljivanja za socijalni program u nikšićkoj Željezari se, prema riječima predsjednika Sindikata Janka Vučinića, prijavilo više od 300 zaposlenih.

Prijavljivanje za socijalni program za koji je, prema riječima Vučinića, novac obezbijedila Vlada, počelo je 4. maja i trajaće do 16. ovog mjeseca.

"Od ukupnog broja prijavljenih najmanje je onih koji će ostvariti pravo samo na otpremninu. Uglavnom su se do sada prijavili radnici koji očekuju da kroz izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju regulišu pravo na starosnu penziju", kazao je Vučinić.

Vlada je, prema njegovim riječima, već usvojila pomenute izmjene, a očekuje se da to uskoro uradi i Skupština, a te izmjene bi omogućile metalurzima koji imaju više od 30 godina staža, od čega minimum 20 u otežanim uslovima, da se penzionišu.

Sindikalci se nadaju da Željezaru neće napustiti proizvodni radnici, koji su potrebni fabrici, već da će to uraditi bolesni i radnici koji su zaposleni u administraciji, a prije svega oni koji su do sada radili u nekoj drugoj firmi a u Željezaru dolazili „samo da prime platu“.

Ciljna grupa u socijalnom programu, prema riječima Vučinića, zaposleni su koji imaju više od 25 godina staža.

Fiksna otpremnina za radnike koji imaju od 25 do 30 godina staža je 14.000 eura, za one koji imaju od 30 do 35 godina 12.000, dok je za radnike koji imaju 40 godina staža otpremnina 6.000 eura.

Svima koji nijesu riješili stambeno pitanje iznos otpremnine će biti uvećan za 300 eura po godini staža, dok je invalidima rada osnovna otpremnina uvećana 20 odsto.

U Željezari od 1.480 radnika njih 29 su invalidi rada, mada ima još njih 50 koji su potencijalni kandidati za invalidsku penziju.

Svim radnicima koji napuste Željezaru biće povezan radni staž, svi će biti proglašeni tehnološkim viškom i imaće, poručio je Vučinić, sve privilegije sa Biroa rada kao tehnološki višak.

Stečaj u Željezari uveden je 19. aprila na zahtjev radnika koji su na ime zaostalih plate, regresa i stambenih kredita od, do tada većinskog vlasnika, MNSS potraživali oko četiri miliona eura.

( Svetlana Mandić )