Sjutra je Međunarodni dan slobode medija
U posljednjih 10 godina u svijetu je ubijeno 729 novinara a samo od početka ove godine ubijeno je 16 novinara, podaci su Svjetskog udruženja novina i novinskih izdavača .
Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun, visoka komesarka UN za ljudska prava Navi Pilaj i generalna direktorka Uneska Irina Bokova u zajedničkom saopštenju povodom 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, upozorili su na loše stanje u toj oblasti i pozvali na ukidanje cenzure i na slobodu interneta kao globalnog medija. "Kršenje osnovnih ljudskih prava ne može proći neopaženo. Državne vlasti moraju da učine sve kako to ne bi prošlo nekažnjeno, kao i da rade na zaštiti bezbjednosti novinara. Nikada nećemo zaboraviti hrabrost novinara koji su svojim životom platili naše pravo da budemo informisani", navodi se u saopštenju. Prema podacima WAN-IFRA, tokom prošle godine poginulo je 66 novinara i drugih medijskih radnika. Najopasnija mjesta za rad novinara 2010. godine bila su Meksiko i Pakistan. Generalna skupština UN-a proglasila je 1993. godine 3. maj za Međunarodni dan slobode medija ukazujući tako na značaj nezavisnosti medija i podsjećajući vlade da je njihova dužnost da podrže slobodu izražavanja. Centralna proslava Međunarodnog dana slobode medija ove godine održava se u Vašingtonu od 1. do 3. maja i to je prvi put da su SAD domaćin takvog događaja. Glavna tema skupa u Vašingtonu su "Mediji u 21. veku: nove granice, nove prepreke", a jedno od glavnih pitanja u debati koja okuplja medijske profesionalce jeste problem slobode izražavanja na internetu, kao novom obliku medija koji je promijenio medijsku sliku svijeta. Najviši zvaničnici UN i Uneska navode da je svjetska organizacija posvećena tome da internet postane "zaista javni globalni izvor, kojem će svi imati pristup i gde će se moći čuti glas svih". Zbog toga je, ističu, važan kvalitet sadržaja koji se postavlja na internet. Povodom Međunarodnog dana slobode medija Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) je 1997. godine ustanovila nagradu "Giljermo Kano", po kolumbijskom novinaru ubijenom ispred kancelarije svog lista u Bogoti 1986. godine zbog tekstova o korupciji i trgovini drogom. Ovogodišnji dobitnik nagrade je iranski novinar Ahmad Zeidabadi, koji se nalazi u zatvoru zbog svog angažmana. Zeidabadija je za tu nagradu nominovao žiri sastavljen od 12 medijskih profesionalaca. Iranski novinar je bivši glavni urednik lista Azad, a radio je i za teheranski dnevnik Hamssahari, Bi-Bi-Si i sajt Ruz. Takođe je i profesor političkih nauka. Na kaznu zatvora od šest godina osuđen je 2009., nakon kontroverznih predsjedničkih izbora u Iranu zbog politički angažovanih tekstova. Međunarodna federacija novinara (IFJ) obilježava ove godine 3. maj stavljajući naglasak na godišnjicu terorističkih napada u Njujorku i Vašingtonu 11. septembra 2001. godine. Zbog toga je pokrenuta kampanja "Novinarstvo u sijenci terora", a drugi problemi s kojima se novinari suočavaju biće tretirani na lokalnom nivou, u specifičnim akcijama i seminarima organizovanim po državama i regionima. Medije su ove godine u velikoj mjeri obilježili internet i društvene mreže, a upotreba mobilnih telefona za slanje direktnih izvještaja iz kriznih područja gotovo da se podrazumijeva. Glas Amerike podsjeća i na sve veću ulogu takozvanog "građanskog novinarstva", odnosno situacije u kojima sami građani kao očevici i svjedoci šalju medijima svoje izvještaje sa terena. To se posebno pokazalo kao značajno u krizama na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike, gdje je u pojedinim državama bilo zabranjeno izvještavanje stranim medijskim kućama. Stručnjak za pitanja medija sa Univerziteta Džordžtaun u Vašingtonu, Adel Iskandar, kaže da građani koji u ulozi novinara izvještavaju sa terena imaju veliku odgovornost. "Oni imaju novinarsku odgovornst, veliku novinarsku odgovornost u slučaju na primjer Sirije, gdje nema novinara na terenu", kaže Iskandar i dodaje da su u toj situaciji "građani novinari" praktično oči i uši svijeta.
( Beta )