Vlast čeka SNP za usvajanje izbornog zakona

Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore trebalo bi sjutra da završi razgovore o usvajanju izbornog zakona, kada će predstavnici DPS-a i SDP-a pokušati da obezbjede podršku SNP-a, kako bi imali neophodnu dvotrećinsku većinu.

Očekuje se da će prihvatiti rješenje SNP-a za biračko pravo građana koji još nijesu regulisali pitanje državljanstva.

Prema tom modelu, građani koji su do sada glasali, ali trenutno nemaju državljanstvo, dobiće rok u kojem treba da predaju dokumenta za dobijanje crnogorskog državljanstva. U tom slučaju oni bi imali pravo glasa, sve dok im pitanje državljanstva ne bude rješeno.

Nova i SNP napustili Kolegijum

Ponuđeni model izbornog zakona neće podržati Nova srpska demokratija i Pokret za promjene, koje su danas napustile Kolegijum na čelu sa Rankom Krivokapićem, ocjenjujući da ponuđeno rješenje otvara prostor za izborne manipulacije.

Evropska komisija saopštila je da je usvajanje izbornog zakona jedan od uslova za nastavak evropskih integracija Crne Gore

Za izborni zakon nema saglasnosti ni albanskih stranaka, a vjerovatno ni Bošnjačke stranke. BS je nezadovoljna ponuđenim modelom prema kome nacionalne stranke ne mogu imati više od dva predstavnika u parlamentu.

Prema rješenju koje je prošlo na Kolegijumu, manjinske stranke koje ne pređu cenzus, a učestvuju u ukupnoj raspodjeli glasova kao jedna izborna jedinica, ne mogu računati na više od dva mandata, bez obzira na osvojen broj glasova.

To znači da nekoliko stranaka iz jednog nacionalnog korpusa hipotetički mogu osvojiti i do 20.000 glasova, ali da, uprkos tome, između sebe dijele samo dva poslanička mjesta, koja "koštaju" 8.000 glasova.

Ko ima pravo na manjinske mandate

Stranke koje ne pređu cenzus od tri odsto, odnosno ne budu imale makar 10 i po hiljada glasova, u raspodjeli mandata učestvuju ako su pojedinačno osvojile najmanje 0,7 odsto od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici.

Zamjenik predsjednika Nove Goran Danilović kazao je da je sporno i što izbornim zakonom nije definisano ko ima pravo na manjinske mandate.

Podsjećajući da vladajuća većina nije prihvatila predlog Nove da povlašćene izborne uslove imaju samo narodi koji čine manje od 10 odsto stanovništva, Danilović je upozorio da se sada preko manjinskih mandata u parlament mogu uvesti predstavnici Srba i Crnogoraca iako oni čine 80 odsto stanovništva.

Potrebna dvotrećinska većina

„Svaka mogućnost da se za te dvije nacionalne zajednice dobije mandat po nižoj cijeni, ispod tri odsto je za nas otvorena zloupotreba... Ukoliko mogu svi teorija kaže da možemo imati nedopustiv broj takvih mandata po nedopustivo niskoj izbornoj cijeni-možda i preko deset“, upozorio je Danilović.

Skupština Crne Gore produžila je, peti put, rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa najvišim pravnim aktom do 31. maja.

Za usvajanje izbornog zakonodavstva potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini.

Evropska komisija saopštila je da je usvajanje izbornog zakona jedan od uslova za nastavak evropskih integracija Crne Gore.

Otvara se prostor za one koji nijesu mogli preko cenzusa

Prema ponuđenom izbornom modelu, kao predstavnici srpske nacionalne liste u parlament bi sa manje glasova nego inače mogle ući Narodna stranka i Demokratska srpska stranka.

Iako te dvije partije na izborima 2009. godine sa 9.448 glasova nijesu uspjele da uđu u skupštinu, ukoliko bi se prijavile za manjinske mandate sa 8.000 glasova mogle bi da osvoje dva mandata. Slično bi mogle da učine i Liberalna partija ili Demokratski centar, kojima bi prema tom modelu, kao eventualnim predstavnicama crnogorske nacije, za ulazak u parlament bilo dovoljno oko osam hiljada glasova.

Koalicija te dvije stranke na prošlim parlamentarnim izborima imala je 8.759 glasova. Danilović smatra da bi na taj način opozicija izgubila pravo na poštenju izbornu utakmicu. On je pozvao SNP da ne bude dio dvotrećinske većine. “Izbori će biti nepošteni ukoliko imate nelojalnu konkurenciju.

Ako ostane model izbornog zakona koji priprema Kolegijum, opozicija nema šanse da pobijedi na izborima”, kazao je on, dok je potpredsjednik PzP-a Branko Radulović ocjenio da je na Kolegijumu nastavljena farsa. „Predlog da nema gornje granice za korišćenje principa afirmativne akcije je duboko anticivilizacijski i antidržavni. To će samo produkovati izborni inžinjering i nacionalističku euforiju”, smatra Radulović.

( Samir Kajošević )