Posljedice podsjećaju: Četvrt vijeka od katastrofe u Černobilju

Prije tačno četvrt vijeka, u noći između 25. i 26. aprila 1986. godine, u atomskoj elektrani Černobilj (tada SSSR, sada Ukrajina), eksplodirao je reaktor.

Bila je to najteža mirnodopska nuklearna katastrofa, od koje je na mjestu poginula 31 osoba, a procjenjuje se da je od posljedica radijacije do sada umrlo oko 18.000 ljudi.

Rezultati istraživanja u tri dijela Ukrajine ovog mjeseca, pokazali su da su u osnovnim namirnicama, kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, pečurke i korijenasto povrće, prisutni različiti stepeni radioaktivnog zagađenja, a u mnogim slučajevima otkriveni su znatno viši nivoi od dozvoljenih.

Procjenjuje se da je od posljedica radijacije do sada umrlo oko 18.000 ljudi.

Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo cijelu Evropu, a posljedice, ove do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju, piše Slobodna Evropa.

Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000. godine.

Donatorska konferencija za Černobilj

Sa direktno ozračene teritorije tada je evakuisano oko 100.000 ljudi, a radioaktivni oblak je narednih dana poslije eksplozije prekrio znatan dio Evrope, s nesagledivim posljedicama.

U budućnosti u cijelom svijetu oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja biti u vezi sa uticajem radijacije iz Černobilja.

Direktna radijacija iz Černobilja je, u prečniku od oko 30 kilometara oko nuklearne elektrane, ozračila pet miliona građana, tvrde stručnjaci.

Radioaktivnoj prašini su, pored teritorije bivšeg SSSR-a, bili izloženi Poljska, Bugarska, Njemačka, Švedska, Švajcarska, Belgija, Holandija, Velika Britanija, a posljedice tog nuklearnog akcidenta osjetile su se i u Finskoj, bivšoj Jugoslaviji, Rumuniji, Austriji, kao i istočnom dijelu teritorije SAD.

Međunarodna organizacija za zaštitu prirodne sredine "Grinpis", pak, iznijela je stav da je samo u te tri najpogođenije zemlje umrlo oko 200.000 ljudi, a da će u budućnosti u cijelom svijetu oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja biti u vezi sa uticajem radijacije iz Černobilja. Od njih, tvrdi "Grinpis", 93.000 će se završiti fatalno.

U izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije navodi se da je u te tri zemlje dijagnostikovano više hiljada slučajeva raka štitne žlezde kod osoba koje su u vreme havarije bile djeca ili maloletnici, a da će umrijeti još 9.000 onih koji su učestvovali u otklanjanju posljedica, evakuisanih i onih koji žive u rizičnim regionima.

Novi "sarkofag" za nuklearku

U gradu Černobilju danas nema stanovnika, a u trenutku havarije živjelo je oko 12.500 ljudi.

Britanci tvrde da su teritorije zemalja Zapadne Evrope zagađene mnogo više nego što se smatra i da je više od polovine černobiljskih radioaktivnih čestica palo na teritorije van Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.

Prema ukrajinskim izvorima, skoro 10 odsto teritorije bilo je direktno izloženo radijaciji, a u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od posledica katastrofe, među kojima je više od pola miliona djece.

Bjelorusija navodi da je poslije havarije, radioaktivnom zagađenju bila izložena četvrtina bjeloruske teritorije, na kojoj je živjela petina stanovništva, i da je procjenjena šteta za tu zemlju 235 milijardi dolara.

Strah od ruske plutajuće nuklearne elektrane

Genadij Onišenko je izrekao svojevremeno neveselu konstataciju da će se negativne posljedice havarije osjećati još oko 300 godina.

U bivšem SSSR je, radi otklanjanja posljedica havarije, bilo angažovano 250.000 ljudi, od kojih je za posljednjih 10 godina 70.000 umrlo, a 150.000 su postali invalidi.

Pojedini stručnjaci u Rusiji smatraju da će tek oko 2056. godine "proći ono najgore" - umreće oni koji su ozračeni u prvom naletu radijacije, a glavni ruski sanitarni ljekar Genadij Onišenko izrekao je svojevremeno neveselu konstataciju da će se negativne posljedice havarije osjećati još oko 300 godina.

Sada se uz donacije čeka izgradnja novog "sarkofaga" koji prekriva "dremajuću bombu", budući da se ispod starog skrovišta nalazi još blizu 200 tona radioaktivnog materijala.

Predviđena je i izgradnja skladišta za prerađeno gorivo i pogona za preradu čvrstog radioaktivnog otpada.

Integrisanim sistemom zaštite bi, bar za narednih 100 godina, trebalo da se zaposleni, stanovništvo i prirodna sredina zaštite od uticaja izvora jonizujućeg zračenja.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je 19. aprila posle konferencije zemalja donatora za sakupljanje sredstava za otklanjanje posljedica havarije saopštio da je prikupljeno još 550 miliona eura za realizaciju "černobiljskih projekata", a ranije je saopšteno da za dovršetak projekta zaštite nedostaje približno 740 miliona eura.

Galerija

( Vijesti online )