Izgradnje drugog bloka TE "Pljevlja" jedino rješenje za Crnu Goru
Pomoćnik ministra podsjeća da je oglašavan tender za Maoče, ali da se niko nije javio, s obzirom na to da se radi o investiciji koja bi iznosila oko milijardu eura.
Da kojim slučajem Crna Gora poštuje dokument koji je usvojila, izgradnja drugog bloka Termoelektrane “Pljevlja” bila bi u završnoj fazi, jer je Strategijom razvoja energetike do 2025. godine predviđeno da se blok 2 izgradi do 2013. godine.
U tom dokumentu, koji ima oko 200 stranica, Pljevlja i njeni prirodni potencijali pominju se na više od 70, ali je u međuvremenu, i pored te činjenice, Vlada kao prioritet označila izgradnju hidroelektrana na Morači.
Izgradnja HE bi, prema Strategiji, koštala 430 miliona eura, a drugog bloka Termoelektrane 140 miliona eura, s tim što je u okviru tog projekta predviđena i toplifikacija Pljevalja, za šta je potrebno izdvojiti 20 miliona. U Rudnik uglja trebalo bi uložiti dodatnih osamdesetak miliona kako bi se pripremio za otkopavanje većih količina uglja. I pored tih troškova, gradnja drugog bloka bila bi za oko 200 miliona jeftinija od energetskih objekata na Morači, za čiju gradnju uporno lobiraju iz Vlade.
Osim toga, godišnja predviđena proizvodnja struje oba bloka Termoelektrane bila bi oko 2.500 gigavat sati, dok bi proizvodnja četiri hidroelektrane iznosila 693 gigavat-sata godišnje.
Izgradnja drugog bloka Termoelektrane „Pljevlja”, smatraju neki stručnjaci, je jedino rješenje za Crnu Goru, sa kojim bi se najbrže i u potpunosti razriješio postojeći deficit električne energije, koji je dostizao i 1,5 milijardi kilovata.
Izgradnja drugog bloka Termoelektrane „Pljevlja”, smatraju neki stručnjaci, je jedino rješenje za Crnu Goru, sa kojim bi se najbrže i u potpunosti razriješio postojeći deficit električne energije, koji je dostizao i 1,5 milijardi kilovata.
Drugi blok ima i mnogo komparativnih prednosti u odnosu na bilo koji hidroizvor jer bi izgradnja trajala najviše tri godine, što je duplo manje u odnosu na hidroelektrane.
Ukupna investiciona ulaganja za izgradnju drugog bloka daleko su manja i zbog činjenice da je prilikom izgradnje postojećeg bloka već urađeno 30 odsto zajedničkih objekata. Neki kažu da taj posao ne bi trebalo posmatrati kao izgradnju drugog objekta, već proširenje kapaciteta postojećeg izvora, što se po ocjeni upućenih u tu problematiku po mnogo čemu razlikuje od izgradnje novog kapaciteta.
Pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović rekao je “Vijestima” da država nije odustala od gradnje drugog bloka Termoelektrane, ali, ipak, smatra da je izvjesnije otvaranje rudnika i gradnja termoelektrane u Maoču sa dva bloka po 250 megavata.
Prema njegovim riječima, jedini razlog zbog kojeg se u predviđenom roku nije krenulo u izgradnju drugog bloka je preporuka iz Studije koju je radila jedna njemačka kompanija, dajući prednost izgradnji drugog bloka termoelektrane u Maoču.
Pomoćnik ministra podsjeća da je oglašavan tender za Maoče, ali da se niko nije javio, s obzirom na to da se radi o investiciji koja bi iznosila oko milijardu eura.
Pomoćnik ministra podsjeća da je oglašavan tender za Maoče, ali da se niko nije javio, s obzirom na to da se radi o investiciji koja bi iznosila oko milijardu eura.
On smatra da je kriza uticala na smanjeno interesovanje za taj posao, kao i činjenica da Evropa predviđa plaćanje penala za proizvođače sa velikom emisijom gasova, “pa su se mnogi investitori i države zamislili”.
Čanović, ipak, očekuje da će proizvodnja struje iz termoelektrana i drugih izvora ponovo doći do izražaja nakon situacije sa nuklearkama u Japanu.
"Opcija postoji, a sada će posebno doći do izražaja zbog situacije sa nuklearnom elektranom. Svi su razmišljali o nuklearnoj energiji, ali se situacija nakon onoga što se desilo u Japanu promijenila", kaže Čanović.
Tehnički direktor Rudnika uglja dr Ratomir Stanić tvrdi da se izgradnjom drugog bloka Termoelektrane i proširenjem kapaciteta pljevaljskog Rudnika može najbrže i investiciono najjeftinije ublažiti energetska kriza u Crnoj Gori.
On je rekao da je pljevaljski ugalj značajan potencijal, s obzirom na to da rezerve iznose oko 170 miliona tona, i da taj podatak ne smije da se zaboravi prilikom odabira energetskog objekta koji će se graditi.
"Drugi blok TE može biti izgrađen brzo, jer je u infrastrukturu u Termoelektrani već uloženo oko 60 miliona dolara. Treba svi ozbiljno da razmotrimo da li ćemo se tako lako odreći tih 60 miliona ili naći računicu i staviti ih u funkciju. Rudnik može postojeći kapacitet sa 1,5 miliona tona uz određene uslove razviti za tri godine", rekao je Stanić.
On kaže da bi u proširenje kapaciteta Rudnika i izgradnju drugog bloka trebalo uložiti oko 250 miliona eura, te da bi drugi blok proizvodio oko milijardu i sto miliona kilovat-sati električne energije.
Uz ocjenu da 100 zemalja proizvodnju energije zasniva na uglju, Stanić konstatuje da investiciona ulaganja idu u prilog izgradnji drugog bloka.
Uz ocjenu da 100 zemalja proizvodnju energije zasniva na uglju, Stanić konstatuje da investiciona ulaganja idu u prilog izgradnji drugog bloka.
Prema njegovim riječima, nagomilani ekološki problemi u Pljevljima jedino se mogu riješiti izgradnjom drugog bloka TE, jer bi se tada morala koristiti tehnologija koja odgovara standardima koji se primjenjuju u svijetu.
Takođe, kaže on, izgradnjom drugog bloka stvorili bi se uslovi za toplifikaciju grada.
Stanić je dodao da bi se od novca koji se izdvoji za tri godine za uvoz struje mogla finansirati gradnja jednog objekta za proizvodnju električne energije.
"Ukoliko se to ne uradi, država će trpjeti nesagledive posljedice, a posebno pljevaljska opština koja bi prestankom rada Rudnika i TE narušila strategiju razvoja opštine", zaključio je Stanić.
Posljednji izvor struje u Crnoj Gori izgrađen je prije skoro 30 godina, kada je sa radom počela TE Pljevlja.
Kada se ima u vidu da su u termoelektranama povećana ulaganja u rješavanju ekoloških problema i da se u svijetu više ne rade blokovi ispod 400 megavata onda bi sa tog stanovišta izgradnja termoelektrane u Maoču imala prednost.
Sa druge strane, krenuti od početka gradnju TE, kažu stručnjaci, nije nimalo jednostavan posao i zahtijevao bi mnogo više vremena od izgradnje drugog, odnosno proširenja postojećeg bloka.
Koja će od ove dvije varijante biti izabrana najviše će zavisiti od potencijalnih investitora, koji , kako kaže Čanović, pokazuju interesovanje za ove projekte.
Koja će od ove dvije varijante biti izabrana najviše će zavisiti od potencijalnih investitora, koji , kako kaže Čanović, pokazuju interesovanje za ove projekte.
Gradnja drugog bloka bila bi za oko 200 miliona jeftinija od energetskih objekata na Morači, za čiju gradnju uporno lobiraju iz Vlade
Strategije favorizuju Maoče
U Studiji koju je 2009. godine uradila jedna njemačka kompanija konstatuje se da bi se svega 17 odsto opreme koja danas u Pljevljima postoji moglo koristiti prilikom izgradnje drugog bloka.
To se odnosi na zgrade i instalacije za dematerijalizovano prečišćavanje vode, lager, skladište i sistem prenosa uglja, trafo-stanica, rezervni kotao na naftu za pokretanje pogona, administrativne i društvene zgrade, akumulacija za vodosnabdijevanje, jalovište pepela. Njemački stručnjaci kažu da je najveći dio opreme u pogonu star preko 20 godina i vezan za rad prvog bloka, te samim tim izložen habanju.
"Prema tome, opremu treba zamijeniti za vrijeme radnog vijeka Pljevlja II, što znači da se ne štedi, već se odlažu ti troškovi. Mehanička oprema se mora zameniti zbog starosti i istrošenosti, pa se otuda ne može smatrati uštedom. Građevinski radovi se normalno kreću od 10 odsto do 15 ukupnih kapitalnih troškova. U slučaju Pljevlja II, kotlarnica i mašinska zgrada sa temeljom za turbinu moraju se izgraditi, kao i toranj za hlađenje. U tom smislu, uštede neće biti veće od 5 odsto", konstatovali su njemački stručnjaci.
Kao prilog izgradnji TE u Maoču oni, između ostalih, navodi se veći kapacitet elektrane u Maoču i smanjen uticaj na životnu sredinu.
Kao prilog izgradnji TE u Maoču oni, između ostalih, navode veći kapacitet elektrane u Maoču i smanjen uticaj na životnu sredinu. Strategijom razvoja energetike iz sedamdesetih godina prošlog vijeka bilo je precizno definisano da se prvo uradi drugi blok TE u Pljevljima, a tek onda otvoranje kopa Maoče i izgradnja termoelektrane. To je potvrđeno i najnovijom Strategijom donijetom prije nekoliko godina.
Galerija
( Goran Malidžan )