Sprema se priča o Golom otoku iz pera Abdulaha Sidrana
Shvatio sam da je cijeli moj život, život moje braće, pa će se to odnositi i na život moga sina, i njegovoga sina, određen sudbinama naših očeva.
Bosansko-hercegovački pisac Abudah Sidran govorio je o romanu koji piše, i to na temu Golog otoka.
"Napravio sam nešto kao autobiografiju. Moj opsesivni motiv je golootočko robijanje moga tate, Mehmeda Sidrana, koji je s mjesta ministra za radnu snagu u vladi Bosne i Hercegovine zbog nekog verbalnog delikta zavšio na Golom otoku, čime se drastično promijenila sudbina naše porodice. Njegova golootočka krivica ogleda se u sudbinama njegovih sinova", rekao je Sidran Jutarnjem listu.
Ono što je na Zapadu lako gumicom prebrisati ili naprosto okrenuti novu stranicu, kod nas nije moguće"Često romani počivaju na nečemu što je traganje za vlastitim genealoškim porijeklom. Ljude zanima ko im je prađed, ko šukunđed. Ali ne, mene je zanimalo porijeklo moje patnje. Istražujući tu patnju, služio sam se metodama koje su gotovo naučne. Proučavao sam dokumente, tragao i u dubinu i u širinu. I s pedeset godina distance od događaja".
Sudbina sinova i očeva
"Ja sam već čovjek koji je, kako Krleža kaže, spakovao kofere i ja nemam više što kalkulisati. Shvatio sam da je cijeli moj život, život moje braće, pa će se to odnositi i na život moga sina, i njegovoga sina, određen sudbinama naših očeva. Postojao je stih jednog značajnog pjesnika u bivšoj Jugoslaviji, koji je glasio: ‘Sudbina je očeva u našim rukama’. Dugo sam mislio da je taj stih logičan i poetski snažan. Međutim, potpuno je taj stih naopak i netočan".
"Naši su prostori, svi južnoslovenski, prostori u kojima praktično zaborav ne postoji. Krivica je vječita, sinovi nasljeđuju kao vlastiti krst ono što je bio krst njihovih predaka. Ono što je na Zapadu lako gumicom prebrisati ili naprosto okrenuti novu stranicu, kod nas nije moguće. Vi ćete činiti pod silom koju proizvodi mora tradicije koju sljedujete u vlastitoj porodici. To pravilo može se provjeriti, na primjer, na biografijama mnogih javnih ličnosti koje su izašle na scenu ovih godina", rekao je poznati pjesnik, pisac i scenarista, koji živi u Goraždu.
Sidran se u književnosti javio sredinom sedamdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju ”šezdeset-osmaškom”.
U ratu objavljena, knjiga njegove poezije ”Sarajevski tabut”, nagrađena je izuzetnim priznanjem, ”Nagradom slobode”, PEN-centra Francuske. (Prethodni laureati: Solzenjicin, Saharov, Havel.)
Napisao je scenarije za ”Sjećaš li se Dolly Bell?”, ”Otac na službenom putu”, reditelja Emira Kusturice, ”Kuduz” Ademira Kenovića, itd.)
( Vijesti online )