Pedeset godina od neuspjele invazije u Zalivu svinja

Odnosi Kube i SAD u posljednje vreme možda doživljavaju blago otopljavanje, ali ipak, i 50 godina nakon propale invazije u Zalivu svinja, Havana i Vašington i dalje izgledaju nepomirljivo. Dolazak Baraka Obame u Belu kuću u prvi mah je probudio nadu da se otvara novo poglavlje u burnim odnosima dva susjeda.

Međutim, i posle dvije godine, malo se odmaklo u tome, a međusobno nepovjerenje koje je zavladalo nakon krize u Zalivu svinja 17. aprila 1961, čini se jednako jako kao i dosad.

Braća Kastro ne teže velikom otvaranju zemlje

Situaciju je prošlog mjeseca dodatno pogoršalo kubansko pravosuđe odlukom da na 15 godina zatvora osudi Amerikanca Alana Grosa koji je optužen za špijunažu. Otopljavanje odnosa, ako do njega uopšte dođe, ići će vrlo lagano, smatra analitičar iz centra Amerika sosajeti. "Jasno je da će afera Alan Gros dugo ostati kamen spoticanja", reako je Gros za AFP. Prema njegovoj ocjeni, svih 11 američkih predsjednika koji su počevši od Dvajta Ajzenhauera imali posla sa Kastrom, ponašali su se kao da su "taoci" režima na Kubi. Svaki put kada bi Fidel i Raul Kastro pooštrili vladavinu na ostrvu, Vašington je uvijek bio primoran da odgovori. "Braća Kastro ne teže velikom otvaranju zemlje. Svesni su činjenice da kada bi njihovi sunarodnici imali veći pristup informacijama i sredstvima komunikacije, njihova totalitarna vlada bi bila dovedena u pitanje", rekao je analitičar.

Embargo na snazi 50 godina

Istovremeno SAD se i dalje drže iste priče: embargo koji je na snazi 50 godina neće biti ukinut bez demokratskog otvaranja Kube, za koje je potrebno mnogo više od oslobađanja političkih zatvorenika. Ipak američka administracija je načinila nekoliko malih koraka. Raskidajući sa politikom svog prethodnika Džordža Buša, predsjednik Barak Obama ukinuo je restrikcije na putovanja Amerikanaca porijeklom sa Kube na ostrvo i olakšao je transfer novca ka ostrvu. Kuba sa svoje strane nije odmakla u političkom otvaranju zemlje, a započete ekonomske promjene su neznatne, ocjenjuje AFP. Proces otopljavanja odnosa "vrlo je spor i vrlo težak", "politčke komplikacije postoje kako ovdje tako i na Kubi", smatra Majkl Šifter iz centra za Interamerički dijalog sa sjedištem u Vašingtonu. Osim toga sa većim brojem republikanaca u Kongresu nakon novembarskih izbora, ocijenjuje on, malo je vjerovatno da će ukidanje embarga, olakšice u trgovinskoj razmjeni i ukidanje zabrane Amerikancima da putuju na Kubu, biti u dogledno vrijeme na dnevnom redu. To znači da teška ekonomska kriza kroz koju prolazi Kuba primorava njeno rukovodstvo da ipak ide ka ozbiljnijim ekonomskim reformama, smatra Šifter uz ocjenu da bi to moglo da doprinese barem malom otvaranju.

Kongres komunističke partije obilježava godišnjicu neuspjele invazije

Obilježavanje godišnjice neuspjele invazije u Zalivu svinja podudara se na Kubi sa održavanjem Kongresa Komunističke partije. "Vjerovatno ćemo slušati tirade o intervencionizmu jenkija i o potrebi da se takve zloupotrebe u budućnosti spriječe, a ta retorika je i dalje efikasna kako bi se Kubancima utjerao strah u kosti", smatra Sabatini. S druge strane, univerzitet u Majamiju u Floridi gdje živi oko milion Amerikanaca porijeklom sa Kube, obilježiće godišnjicu invazije u Zalivu svinja u društvu veterana. Borba se nastavlja (virtuelno) s obje strane moreuza, i to samo pokazuje u kakvom se ćorsokaku nalazimo, zaključuje Sabatini. Invazija oko 2.000 kubanskih izbjeglica koja se ubrzo pretvorila u debakl SAD na čijem je čelu tada bio Džon F. Kenedi, započela je 17. aprila 1961. godine iz Nikaragve, preko puta Kube.

Vjerovatno ćemo slušati tirade o intervencionizmu jenkija i o potrebi da se takve zloupotrebe u budućnosti spriječe

Planovi o invaziji su dugo spremani još i prije dolaska Kenedija u Bijelu kuću, a kubanske izbjeglice je obučavala CIA. Po dolasku u Zaliv svinja, njih je međutim dočekala vatra kubanskih vojnika, milicionera i gradjana, dok je sam Kastro odmah iz Havane došao na obalu i poveo vojnike u borbu.

U roku od 72 sata invazija je neslavno okončana. Jedan dio kubanskih izbeglica je poginuo, njih 116, dok je 1.189 zarobljeno, a samo mali dio je uspio da pobjegne preko mora.

( Beta )