Skupština Savjeta Evrope: Privatni dugovi ne smiju postati državni

Kriza privatnog pretvorila se u krizu javnog sektora, a ne smije se dozvoliti da dođe do privatizacije profita i socijalizacije gubitaka, ocijenjeno je na sjednici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE).

„Zemlje su ušle u krizu zbog zbog garancija privatnom sektoru“, kazao je poslanik Piter Omcig, koji je i autor izvještaja „Prezaduženost zemalja: opasnost za demokratiju i ljudska prava“, a koji je PSSE usvojila orgomnom većinom glasova.

U izvještaju se Crna Gora ne pominje posebno ali se na nju odnosi jer je ona članica SE.

Obrad Gojković na sjednici

Omcig je istakao da se ne zabranjuje nacionalizacija privatnih stvari ali da treba zabraniti nacionalizaciju privatnih dugova.

Države treba da pokažu realnost u planiranju strategija za stabilizaciju javnog duga

PSSE je, piše u izvještaju, predložila Komitetu ministara da zatraži od vlasti zemalja članica da osiguraju punu transparetnost i odgovornost za državne garancije i da spreme planove za postepeno smanjenje takvih garancije.

„Od zemalja članica treba da zatraži da zadrže eroziju životnog standarda i socioekonomskih prava građana tako što će učiniti sve da prošire efekte mjera štednje širom populacije ali i da ranjive grupe poštede tereta prilagođavanja“, piše u Omcigovom izvještaju.

Treba zabraniti nacionalizaciju privatnih dugova

Dodaje se da države treba da pokažu realnost u planiranju strategija za stabilizaciju javnog duga.

„Iako se mnogo moći preusmjerilo ka globalnim finansijskim tržištima i privatnom sektoru, država ostaje ključni regulator i garantor vladavine prava koja podupire demokratiju, osnovna prava i pravilno funkcionisanje tržišne ekonomije“, ocijenio je Omcig u dokumentu.

PSSE je zabrinuta zbog toga što su kratkovide odluke nacionalnih politika snizile povjerenje javnosti u državne institucije, podgrijale spekulacije oko održivosti evropskog modela blagostanja i povećala tenzije između javnog i privatnog sektora.

Ervin Spahić na sjednici

„Dok se spasavanje nekih banaka pravdalo time da je to potrebeno da bi se sačuvala ekonomska stabilnost, nije fer prebacivati gubitke privatnog sektora na države i na kraju na njihove poreske obveznike“, istakao je Omcig u izvještaju.

Dodaje se da je PSSE svjesna da su u nekim zemljama članicama Savjeta Evrope korišćene sumnjive prakse da bi se minimalizovao kratkoročni javni deficit: „Ovim praksama tipično nedostaje transparetnost i mogu imati ozbiljne posljedice na budućnopst i dugoročnu zaduženost država“.

Poslanik PSSE je ukazao i na činjenicu da derivati mogu biti koristan alat za menadžment državnog duga, ali, ako se zloupotrijebe, mogu pomoći da se on sakrije.

„Parlamentarna skupština stoga naglašava značaj transparetnosti u demokratijama i tržišnim ekonomijama. Bez transparetnosti, demokratija ostaje nekompletna jer samo adekvatno informisana javnost može razumno da glasa i stoga koristi politička prava uz puno znanje činjenica“, navodi se u dokumentu.

Mediji ,,psi čuvari demokratije"

Ističe se značaj medija, „psa čuvara demokratije“, jer oni omogužavaju javnosti da reaguje na potencijalno prelivanje političke moći ili na ekonomske greške.

Transparentnost je demokratski uslov bez kojeg se ne može

„Pošto menadžment javnih finansija traži besprekornu transparetnost, a princip pristajanja na oporezivanje se smatra jednim od garanta demokratije, vlasti moraju da pokažu dokaz dobrih namjera i osiguraju punu transparetnost državnih računa kako bi podržavale demokratiju“, naveo je Omcig.

„Nedostatak transparetnosti je opasan za naše građane i države. Transparentnost je demokratski uslov bez kojeg se ne može i ključan je za prevazilaženje problema prezaduženosti“, ocijenila je tokom rasprave poslanica Kristin Marin.

Njen kolega Andrej Hunko istakao je da se mora poslati poruka da demokratija i ljudska prava ne mogu biti žrtvovane zbog finansijskih tržišrta: „Ne smije se dozvoliti princip privatizacije profita a socijalizacije gubitka“.

Važno je, naveo je on, osigurati da oni koji imaju najmanje dugova - obični građani – na kraju dana ne plaćaju sve račune.

Ne skrivati rizik garancija

Rizik državnih garancija i drugih garancija ne bi trebalo da se skrivaju, pošto one predstavljaju realan rizik za javne finansije, poručeno je iz Strazbura.

Omcig je ukazao na to da su krize u Irskoj i na Islandu bile direktne posljedice „nepodnošljivih“ garancija: „Garancije bi zbog toga trebalo da budu prijvaljene parlamentima zemalja članica u potpunosti i nezavisno od drugih poslova“.

U Omcigovom dokumentu opiše da je uticaj finansijskih tržišta na državnu politiku, javni interes, javno sprovođenje ekonomskih politika i na evropske demokratske institucije je zabrinjavajuće.

Obratiti pažnju na integritet ekonomista

Omcig je ukazao i na problem integriteta ekonomista koji je u periodu krize jako bitan.

„Države bi trebalo pažljivije da sagledaju integritet ekonomista koji savjetuju one koji kreiraju politike. To je nezamjenjivo, jer je on ponekada sumnujiv ili čak manipulativan“, piše u dokumentu.

PSSE je, kako se dodaje, ubijeđena da etika i odgovornost ove profesije može biti ojačana, na primjer pozivanjem kompetentnih tijela da urade globalni, ili makar evropski etički kod koji uključuje disciplinske mjere.

( Mirjana Bošković )