EU raspravlja o budućnosti Makedonije i Islanda

Uoči prvog dolaska šefa Evropske komisije Žosea Manuela Baroza na Balkan, nakon 2006 godine, i njegovog prvog dolaska u Crnu Goru, u Evropskom parlamentu vođena je rasprava o dvije kandidatske zemlje, Makedoniji i Islandu, a pri tome je spominjana i opšta strategija proširenja EU, usvojena 2006 godine.

Parlament je potvrdio svoju "privrženost politici proširenja", i u sklopu toga "pozvao" na što hitnije otvaranje pregovora s Makedonijom, koja je kandidaturu dobila u novembru 2005 godine, i "pozdravio" što će se u junu ove godine otvoriti pregovori sa "najstarijom evropskom demokratijom, Islandom".

Problem Makedonije je da je Grčka i dalje blokira zbog svađe oko imena, i u toku rasprave pojavio se novi negativni pojam povezan sa Balkanom - antikizacija.

Evroposlanici su rekli da su Skoplje i Atina posegnuli za "antikizacijom" svađe, odnosno pitanja čiji je bio Aleksandar Makedonski, i da li Makedonija ili ne, svojim imenom, pretenduje na to da je nasljednik antičke Grčke.

Grčka-Makedonija i dalje

Činjenica da se usred Skoplja planira postaviti 22 metarski kip Aleksandra na konju i da se skopljanski aerodrom zove po Aleksandru Makedonskom, nekoliko puta je spominjanja u raspravi, kao loši potezi u toj državi, zajedno sa kritikama na bahati odnos vlasti prema slobodi medija i prema "opštebalkanskoj bolesti korupcije".

Ali, cijela rasprava bila je pod impresijom i da je sam donedavni parlamentarni izvjestilac za Makedoniju, Zoran Taler, odsutan - jer je pod istragom zbog korupcije.

Privremeni izvjestilac je Bugarin Kristian Vigenin. U rezoluciji se poziva da Savjet (zemlje članice EU) da što hitnije otvore pregovore sa Makedonijom.

Island, kandidat koji je trebao veoma dignuti profil politike proširenja u EU, i koji je trebao uvjeriti evropsku javnost da su za članstvo u EU zaintersovani i Vikinzi, a ne samo Balkanci, počeće stvarne pregovore u junu ove godine.

Naime, pregovori sa Islandom zvanično su otvoreni prošle godine, ali do sad se radila snimka ili poređenje nacionalnog zakodavstva sa evropskim pravnim nasljeđem.

To je proces koji prolazi svaka zemlja kad počne pregovore.

Island s jednom nogom u EU

Faktičko pregovoranje o poglavljima, međutim, Island otvara tek krajem juna.

Smatra se da će Island veoma brzo da ispuni svoje "domaće zadaće", odnosno završi pregovore, jer je faktički, s jednom nogom već u EU.

Island je dobrim dijelom usklađen sa velikim dijelom evropske pravne tekovine, jer je član Evropskog ekonomskog prostora (EEA), koji pokriva 10 od 33 poglavlja o kojima se vode pregovori.

U još 18 poglavlja Island je djelomično usklađen sa evropskom pravnom tekovinom, a potpuno je neusklađen u četiri poglavlja.

Najteža poglavlja za Island bit će ribarstvo i poljoprivreda, gdje će nastojati sačuvati maksimalnu autonomiju, dok s druge strane zemlje članice teško na to mogu pristati.

Problemi Islanda sa Britanijom i Holadijom

Najveći problem za Island je, međutim, onaj koji ta mala zemlja ima sa Velikom Britanijom i Holandijom.

Naime, islandska banka Ajsejv, koja je propala nakon kraha Leman Bros, povukla je za sobom na hiljade birtanskih i holandskih štedišta. London i Hag traže da Island isplati taj novac - ali, Islanđani su tačno prij godinu dana, na referendumu, sa 93 odsto glasova, odlučili da ne žele plaćati dug koji su napravile privatne banke.

Evropska unija sad je rekla da je "to pitanje bilateralno", odnosno ostavlja ga da ga riješe te zemlje same i međusobno.

Island će ponovo glasati, u subotu, oko ovog pitanja. Smatra se da će rezultat glasanja dati i na znanje koliko Islanđana želi u EU.

( Iz Strasbura dopisnica \"Vijesti\" Ines Sabalić )