SZO: Svijetu prijeti širenje neizlječivih infekcija
Naučnici iz cijelog svijeta pozivaju na hitnu akciju protiv novih vrsta bakterija. Zabrinjavajući je porast rezistencije na antibiotike, rekao je ministar Radunović.
Evropski zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je nastanak infekcija otpornih na antibiotike došao do nezabilježenog nivoa i sada nadmašuje sposobnost borbe uz postojeće lijekove.
Svake godine u zemljama članicama Evropske unije umre preko 25.000 ljudi od bakterijskih infekcija koje se ne uspijevaju liječiti ni sa najnovijim antibioticima.
Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da je situacija došla do "kritične tačke".
Ministar zdravlja Miodrag Radunović ocijenio je da je otpornost bakterija na antibiotike glavni, globalni, javno-zdravstveni problem
"Hitno nam je potreban zajedništvo u stvaranju novih lijekova", pišu iz SZO-a. Međunarodni dan zdravlja, 7. april, ove je godine posvećen podizanju svijesti o rastućoj rezistenciji na antibiotike.
"Bez usklađenog napora, ljudi će se sresti sa scenariom iz noćnih mora zbog globalnog širenja neizlječivih infekcija", saopštili su iz SZO.
Potrebna hitna akcija
Jedan od primjera je bakterija NDM-1 koja je nedavno pronađena kod pacijenata u Velikoj Britaniji, piše BBC.
Prema posljednjim izvještajima, svaki građanin Crne Gore je 2009. godine popio po kutiju i po antibiotika
Tu bakteriju su prenijeli ljudi koji su stigli iz Indije i Pakistana, gdje su bili na medicinskom ili kozmetičkom tretmanu.
Bakteriji ništa ne mogu ni najsnažniji poznati antibiotici.
Istraživači sa Univerziteta u Kardifu, koji su bakteriju pronašli, tvrde kako se ta bakterija širi preko pitke vode u Nju Delhiju, što znači da milioni ljudi mogu biti nosioci.
Naučnici iz cijelog svijeta pozivaju na hitnu akciju zdravstvenih sistema u borbi protiv novih vrsta i njihovog globalnog širenja.
Nekontrolisana i neadekvatna upotreba antibiotika prijeti još većem širenju otpornosti na njihovo dejstvo, što može imati dalekosežne posljedice, poručeno je na okruglom stolu povodom Svjetskog dana zdravlja u Podgorici.
Dok podaci o rezistenciji na te ljekova u Crnoj Gori ne postoje, prema posljednjim izvještajima, svaki građanin je 2009. godine popio po kutiju i po antibiotika.
U protekle tri godine u javnom zdravstvu potrošeno skoro devet miliona eura na te ljekove, ili čak dva i po miliona pakovanja.
Ti podaci su djelimični, jer je riječ samo o javnom segmentu njihove potrošnje, jer za privatne apoteke još ne postoji centralizovana evidencija.
Polovinu antibiotika dali pogrešno
Ministar zdravlja doc dr Miodrag Radunović poručio je da je otpornost glavni, globalni javno-zdravstveni problem, koji je najvećim dijelom posljedica zloupotrebe ili nepravilne upotrebe antibiotika.
“Pacijeti sa infekcijama izazvanim bakterijama rezistentnim na antibiotike su svakodnevna pojava u bolnicama širom Evrope, pa i kod nas. Međunardone studije su pokazale da polovina svih antibiotskih terapija datih pacijentima u bolnicama može biti pogrešna, a to može da znači da je antibiotik dat neprotrebno, da nije dat na vrijeme, u suviše maloj ili previše velikoj dozi.”, rekao je Radunović.
Prema raspoloživim podacima, u EU se broj bolničkih dana liječenja infekcija rezistentnim bakterijama povećao za 2,5 miliona, dok troškovi liječenja koštaju više od 900 miliona eura
Zbog toga je, kako je rekao, pravilna primjena te grupe ljekova važna.
“Kao posljedica bakterijske otpornosti, kod bolničkih pacijenata se javljaju infekcije izazvane bakterijama otpornim na više antibiotika. Takve infekcije su povezane sa produženim i povećanim obolijevanjem i povećanom smrtnošću i većim troškovima liječenja”, rekao je on.
Bez podataka za Crnu Goru
Prof dr Gordana Mijović iz Instituta za javno zdravlje, kazala je da ne postoje podaci o rezistenciji na antibiotike u Crnoj Gori, i podsjetila na infekciju koja se prošle godine dogodila u risanskoj bolnici, gdje su preminule četiri osobe.
“U državama u regionu postoji rezistencija na antibiotike, tako da vjerujem da nijesmo ni mi pošteđeni”, rekla je ona i podsjetila da je problem i nekontrolisana upotreba tih ljekova.
“Antibiotici se mogu kupiti gotovo kao hleb ili mijeko”, rekla je.
Radunović je upozorio da su ograničene mogućnosti nalaženja novih antibiotika, što može dovesti do situacije da liječenje infekcija ponovo bude problem kao u preantibiotskoj eri.
“Ljekari su dužni da prate i primjenjuju savremena protokole liječenja infekcija, no i pacijenti treba da doprinesu time da ne uzimaju samoincijativno antibiotike”, poručio je Radunović.
Pronalaženje novih ljekova usporeno
Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru, Mina Brajović, podsjetila je da, prema raspoloživim podacima, u zemljama Evropske unije, zbog bakterijske infekcije otporne na antibiotike, broj umrlih godišnje raste za 25.000.
“Infekcije izazavane takvim bakterijama povećavaju ne samo mortalitet i morbiditet, već i dužinu boravka u bolnicama i troškove liječenja. Prema raspoloživim podacima, u EU se broj bolničkih dana liječenja infekcija rezistentnim bakterijama povećao za 2,5 miliona, dok troškovi liječenja koštaju više od 900 miliona eura”, kazala je Brajović.
Ona je podsjetila da su proteklih decenija neselektivno primjenjivani antibiotici, broj infekcija se povećava, dok pronalaženje novih antibiotika i drugih antimikrobnih lijekova ne prati taj tempo.
“To daje prilično sumorne izglede za obezbjeđivanjem efikasne antimikrobne terapije u budućnosti”, kazala je Brajović i dodala da je potrebno, uz stimulisanje industrije na istraživanje i proizvodnju novih antibiotika, raditi i na očuvanju djelotvornosti postojećih.
Preporuke SZO
Osnovne preporuke SZO zemljama članicama u borbi protiv rezistencije, koje će biti sublimirane u strateškom akcionom planu čije usvajanje je planirano za septembar 2011. na Regionalnom komitetu, su sljedeće:
- Promocija nacionalne koordinacije i usvajanje nacionalnog plana protiv antimikrobne rezistencije
- Unaprjeđenje nadzora antimikrobne otpornosti
- Promocija racionalne upotrebe antibiotika u svim sektorima, uključujući i praćenje njihovog korišćenja
- Strogo poštovanje mjera prevencije i kontrole infekcija u bolnicama
- Unaprjeđenje nadzora, prevencije i kontrole antibiotske rezistencije u lancu ishrane
- Ulaganje u istraživanja i proizvodnju novih ljekova
- Podizanje svijesti o upotrebi antibiotika i riziku koji sa sobom novi rezistencija.
( Vijesti online, MINA )