Mugoša: Opštine nisu poligon za eksperimente

Prema novom zakonu o komunalnim djelatnositma, opštine mogu svoju infrastrukturu da povjere onome za koga ocijene da najbolje i najjeftinije može da obavi posao, zaključeno je na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Na prezentaciji nacrta tog zakona, pomoćnik ministra za održivi razvoj i turizam Siniša Stanković kazao je da se njime obavezuju opštine da u periodu od pet do deset godina organizuju javno nadmetanje za obavljanje komunalnih djelatnosti.

“Prednosti tog rješenja su te što je i postojeći zakon predviđao da se komunalni poslovi obavljaju po tržišnim principima, a mi to do sada nijesmo sprovodili. Nedostatak ovog rješenja je taj što će opštinska komunalna preduzeća biti u nepovoljnom položaju, ukoliko izgube na tenderu”, objasnio je on.

Ipak, zakon je, prema njegovim riječima, predvidio uspostavljanje kvaliteta standarda i za to dao rok od pet godina, od momenta stupanja zakona na snagu.

Na taj način bi opštinska preduzeća mogla da unaprijede organizovanje svog posla i budu ravnopravna sa privatnim.

Stanković je kazao da se novim zakonom predviđa i povratak naknade za zajedničku komunalnu potrošnju, odnosno, za poslove održavanja i čišćenja zelenih površina, parkova...

“Predvidjeli smo i mogućnosti povećanja cijene komunalnih usluga u iznosu od deset odsto, prvenstveno imajući u vidu nagomilane probleme u smislu investicionog održavanja, zamjenu djelova infrastrukture čiji je rok upotrebe istekao. To nijesmo organizovali kako valja, pa u pojedinim opštinama imamo vodovodne i kanalizacione cjevovode stare po 50 i sto godina”, istakao je on.

Stanković je predložio, da ukoliko dobiju podršku Ministarstva finansija, osnuju i savjet koji bi imao regulatornu ulogu, kao i zadatak da odlučuje o mogućim korekcijama cijena.

Mugoša ima 41 primjedbu

Ipak, Nacrt zakona nije naišao na podršku većine članova odbora. Član odbora i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša kazao je da na zakon od 71 člana ima 41 primjedbu, a koje su iznesene na javnoj raspravi u Podgorici.

“Ne želimo koncept koji opet može dovesti do problema u finansiranju lokalne samouprave, jer je izmjenama više materijalnih propisa utvrđen drugačji način finansiranja koji je pokazao da je ostvarivanje prihoda vrlo otežano.

Očekivali smo koncept sa jasnim okvirom i modelima privatizacije komunalne privrede, mehanizama za postizanje standarda Evropske unije u pružanju komunalnih usluga”, kazao je on.

Mugoša se zapitao koji su razlozi za predlog pomenutih rješenja koja “nijesu racionalna” i rekao da “lokalna uprava ne može biti poligon za razne vrste ekperimenata”.

Neka od pitanja članova odbora odnosila su se na to šta će biti sa radnicima komunalnih preduzeća ukoliko taj posao preuzmu privatnici, te kako će kompanije pokazati da su spremne da obavljaju poslove iz te djelatnosti.

Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (Nova) istakao je da nema bojazni da će neka od privatnih preduzeća biti zainteresovana za preuzimanje poslova koje obavljaju komunalna preduzeća. Ipak, on ne brine za zaposlene, već za građane.

“Ja se pitam šta će biti sa građanima koji trpe preglomazna preduzeća, koja su toliko narasla da su u njima usluge preskupe, a u njima ne rade stručni, već politički podobni ljudi”, kazao je on i predložio rješenje privatno javnog partnerstva.

Strahinja Bulajić iz Nove smatra da nije potrebno uvoditi Savjet za komunalne djelatnosti, jer se njegova uloga svodi na preporuke i mišljenja, a za dvije godine koštaće sto hiljada eura.

( Milica Novaković )