Gošović: Bez ustavnih promjena nema reformi pravosuđa
"VK je ukazala da, što se tiče Ustavnog suda, ne moraju sve sudije biti bliski većini u Skupštini” kazao je potpredsjednik SNP.
Bez ustavnih promjena nema ni potrebnih reformi crnogorskog pravosuđa, ocijenio je potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Neven Gošović.
“Izmjene pojedinih zakona, kojima će se precizirati kriterijumi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca, odnosno za njihovu disciplinsku odgovornost i razrješenje, svakako su značajne, ali same po sebi ne mogu obezbijediti željeni cilj reforme”, kazao je Gošović agenciji MINA.
On smatra da, pored ustavnih promjena, ne smije izostati sistemska podrška društva u kreiranju ambijenta za visoku motivisanost najboljih pravnih stručnjaka da se profesionalno opredijele za rad na funkcijama u pravosuđu.
“Reforma pravosuđa mora se zasnivati i na ozbiljnom, odgovornom i stručnom nadzoru nad vršenjem pravosudnih funkcija, i to, kako unutar same profesije, tako i od šire javnosti”, naveo je Gošović.
Otvorenost institucija uslov za povjerenje
Potpredsjednik SNP je istakao da otvorenost pravosudnih institucija prema građanima vodi izgradnji povjerenja u pravdu.
“S tim u vezi, biće neophodno preispitati i ustavna rješenja koja treba da obezbijede i finansijsku samostalnost sudstva i tužilaštva. Jer je poznata činjenica da je finansijska samostalnost uslov ukupne samostalnosti i nezavisnostvi sudstva i tužilaštva”, kazao je Gošović.
On je ocijenio da Ustavom Crne Gore nije u potpunosti obezbijedio izbjegavanje bilo kakve odlučujuće uloge političkih institucija u procesu imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca.
Gošović je naveo da je izbor sudija izmješten iz Skupštine u nadležnost Sudskog savjeta, ali je Ustavom utvrđeno rješenje da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava parlament na zajednički predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i premijera.
“Takvo rješenje ukazuje na značaj funkcije prvog čovjeka sudske vlasti, kojega svakako treba da bira Skupština, i to, po nama, kvalifikovanom većinom”, kazao je potpredsjednik SNP-a.
Autonomija sudske vlasti
Prema njegovim riječima, sudska vlast ne može imati potpunu autonomnost u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda.
“Međutim, postojeće ustavno rješenje isključuje učešće sudija u tom postupku, čime se narušava princip nezavisnosti sudske funkcije”, naveo je Gošović.
On je ukazao i da je Ustavom je predviđeno da Vrhovnog državnog tužioca, državne tužioce i Tužilački savjet imenuje i razrješava Skupština.
“Saglasno postojećim ustavnim rješenjima, Skupština imenuje i razrješava tužioce i Tužilački savjet, a taj savjet obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva i državnih tužilaca.
Kod takvih ustavnih određenja ne postoje instrumenti, koji bi omogućili Tužilačkom savjetu da obezbijedi samostalnost državnog tužilaštva”, smatra Gošović.
On je podsjetio i na stavove Venecijanske komisije (VK) da problemi oko nezavisnosti tužilaštva proističu iz Ustava, jer najviši pravni akt propisuje da parlament imenuje i razrješava tužioce, i to većinom, koja nije kvalifikovana.
“Obaveza izbjegavanja bilo kakve odlučujuće uloge političkih institucija ne odnosi se samo na proces imenovanja i razrješenja sudija, nego i na proces imenovanja i razrješenja državnih tužilaca”, naveo je potpredsjednik SNP-a.
Prema njegovim riječima, nijesu uvažene ni preporuke VK o potrebi obezbjeđenja uravnotežene strukture Ustavnog suda, davanjem ovlaštenja da sudije nominuju tri organa - predsjednik države, Sudski savjet i Skupština.
“VK je ukazala da, što se tiče Ustavnog suda, ne moraju sve sudije biti bliski većini u Skupštini”, kazao je Gošović.
On je ocijenio da je, suprotno međunarodnim standardima i ustavnoj praksi evropskih zemalja, u Ustavu zadržano rješenje da predsjednika i sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, na predlog predsjednika države.
“Rezultati su više nego vidni. Ustavni sud je daleko najneažurniji sud u Crnoj Gori, i pod punom kontrolom vlasti”, kazao je Gošović.
( Vijesti online )