Crkva na Ćipuru vraćena muzeju, iz Mitropolije negoduju
“Izgovor da hramovi u kojima leže ostaci svjetovnih vladara, po automatizmu treba da pripadnu državi, jednostvano nije validan”, kazao je sveštenik Gojko Perović.
Sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske Gojko Perović negodovao je zbog odluke Vlade da dvorska crkva Petrovića na Ćipuru bude opet organizaciona jedinica cetinjskog Narodnog muzeja, kako je to i bilo do 1986. godine.
Perović je kazao “Vijestima” “da ne mogu elaborati Vlade da imaju pretenziju, niti da uređuju imovinsko-svojinska prava”.
“U civilizovanim zemljama zna se koje institucije i putem kojih postupaka to rade. Očigledno je da se ovdje radi o brkanju kompetencije i time šalje loš signal javnosti, da Vlada neprimjerenim postupcima otima ono što je vjekovima pripadalo crkvi”, rekao je Perović.
On je dodao i da apsolutno ne stoji obrazloženje vlade kojom je demonstrirala svoju odluku.
“Izgovor da hramovi u kojima leže ostaci svjetovnih vladara, po automatizmu treba da pripadnu državi, jednostvano nije validan”, kazao je Perović.
Objekat memorijalnog karaktera
Odluka o reorganizaciji Narodnog muzeja, u okviru kojeg je predviđen povraćaj crkve na Ćipuru, predviđena je Elaboratom o opravdanosti reorganizacije Narodnog muzeja Crne Gore i Centra “Njegoš”, koji usvojila Vlada.
Savjetnica za medije ministra kulture Danica Nikolić objasnila je da crkva na Ćipuru ima svojstva kulturno-istorijskog objekta memorijalnog karaktera od nacionalnog značaja, zbog čega je, po njenim riječima, neophodno da bude dio državne imovine”.
“Pohranjivanjem zemnih ostataka Ivana Crnojevića i kralja Nikole u dvorsku crkvu na Ćipuru ovaj objekat, pored sakralnih, ima i svojstva kulturno-istorijskog objekta memorijalnog karaktera od nacionalnog značaja, zbog čega je potrebno da se vrati u državu imovinu i da se na univerzalan način objektivno istorijski prezentuje”, saopštila je Nikolić.
"Crnogorski gospodari pripadaju svim građanima"
Ona je kazala da rješenje Ministarstva kulture da crkva bude vraćena Narodnom muzeju utemeljena na činjenici da crnogorski gospodari pripadaju svim građanima, bez obzira na njihovu etničnost i vjersku pripadnost jer su, kreirajući sudbinu Crne Gore, kreirali i sudbinu svojih potomaka.
Nikolić je objasnila i da se prvi put osniva Arheološki muzej
“Mauzolej vladike Danila na Orlovom kršu i Dvorska crkva na Ćipuru su kulturna dobra od nacionalnog značaja. Davanjem Dvorske crkve na Ćipuru na staranje Narodnom muzeju biće obezbijeđena odgovarajuća istorijska prezentacija i pristup svim zainteresovanima, shodno izvornim i novim namjenama”, rekla je ona.
Elaborat koji je usvojila Vlada, po njenim riječima, napravljen je kako bi se profilisalo organizaciono rješenje koje će biti “realan i racionalan institucionalni okvir za dinamičan i kontinuiran razvoj muzejske djelatnosti”.
“Narodni muzej će biti organizovan kao samostalni javni muzej kompleksnog tipa, a reorganizacija institucija kulture dio je sveobuhvatnih i temeljnih reformi koje su počete donošenjem Zakona o kulturi 2008. godine i seta zakona iz oblasti kulturne baštine iz prošle godine”, kazala je ona.
Nikolić je objasnila i da se prvi put osniva Arheološki muzej, a Istorijski muzej, u čijem će sastavu biti i Muzej kralja Nikole, Njegošev muzej i Mauzolej Petra Drugog Petrovića na Lovćenu, prvi put biti cjelovito organizovan.
Veća atraktivnost muzeja
“Prema predloženim rješenjima u Elaboratu, Narodni muzej bi trebalo da se stara o Mauzoleju vladike Danila na Orlovom kršu i o Dvorskoj crkvi Petrovića na Ćipuru, jer su u njima pohranjeni zemni ostaci tri crnogorska gospodara – vladike Danila, Ivana Crnojevića i kralja Nikole”, kazala je Nikolić.
Incijativu da se crkva na Ćipuru vrati Narodnom muzeju pokrenuo je potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović
Ona je kazala “Vijestima” da će novi koncept doprinijeti većoj atraktivnosti muzeja i svih muzejskih zbirki za najširu javnost, te da će se značajno uticati i na podizanje svijesti građana o značaju muzejskih fondova i ukupne crnogorske baštine.
U Radnoj grupi za izradu Elaborata bili su sekretar Ministarstva kulture Tomo Miljić, pomoćnica ministra kulture za kulturnu baštinu Lidija Ljesar, direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović, predsjednik Savjeta Narodnog muzeja Đorđije Borozan i samostalni savjetnik za arheolohiju i kulturni pejzaž u Ministarstvu kulture Mitra Cerović.
Incijativu da se crkva na Ćipuru vrati Narodnom muzeju pokrenuo je potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović nakon pohranjivanja posmrtnih ostataka Ivana Crnojevića.
Tu inicijativu podržali su odmah arheolog Predrag Malbaša i akademik Đorđije Borozan.
Galerija
( Tanja Pavićević, Danijela Lasica )