CIA raspoređena u Libiji i pomaže pobunjenicima, Kusa bez imuniteta
Agenti CIA imaju zadatak da uspostave kontakt sa pobunjenicima i upravljaju vazdušnim udarima snaga medjunarodne koalicije.
Agenti CIA raspoređeni su u Libiji kako bi uspostavili kontakt sa pobunjenicima i upravljali vazdušnim udarima snaga medjunarodne koalicije, objavio je Njujork tajms, a televizija ABC javila je da je predsjednik SAD Barak Obama odobrio tajno pružanje pomoći pobunjenicima. Prema pisanju američkog Njujork tajmsa u srijedu, pripadnici CIA su od prije nekoliko nedjelja prisutni u Libiji i raspoređeni su u malim grupama, a njihov cilj je da uspostave veze sa Gadafijevim protivnicima i odrede mete vojnih operacija. Televizija ABC javila je da je Obama potpisao memorandum kojim je dozvolio tajne akcije u Libiji kako bi se pomoglo pobunjenicima, ali da to još uvijek ne uključuje i njihovo naoružavanje. Bijela kuća nije reagovala na ove informacije američkih medija, ali je ponovila da još nije odlučeno da li će SAD libijskim pobunjenicima pružiti pomoć u naoružanju. "Ponavljam ono što je predsjednik rekao u utorak: nikakva odluka nije doneta kada je riječ o naoružavanju libijske opozicije ili bilo koje druge grupe u toj zemlji. Mi ne isključujemo tu mogućnost, ali još o tome nismo donijeli definitivnu odliku", naglasio je ranije u svom saopštenju portparol Bijele kuće Džej Karni.
Ban Ki Mun: Medjunarodna zajednica složna po pitanju Libije
Međunarodna zajednica je složna po pitanju Libije, izjavio je generalni sekretar UN, Ban Ki Mun. "Mi smo složni. Prije dva dana imali smo veoma uspješan sastanak u Londonu i međunarodna zajednica je složna po pitanju Libije", rekao je Ban Ki Mun agenciji Frans pres, prilikom svoje posjete Najrobiju. On je takođe rekao da najprije libijski lider Moamer Gadafi treba da obustavi vojne akcije a da će potom međunarodna zajednica pružiti Libijcima humanitarnu pomoć. Predstavnici 40 zemalja okupili su se u utorak u Londonu na sastanku Kontakt grupe za Libiju kako bi međunarodna zajednica usvojila strategiju za period nakon što Gadafi ode sa vlasti. Sastanku su prisustvovali predstavnici NATO, UN i još 36 zemalja. Od 24 zemalja članica Arapske lige, njih sedam je poslalo svoje predstavnike na sastanak u London. Afrička unija koja je kritikovala odluku međunarodne zajednice da započne vojnu intervenciju u Libiji, nije prisutvovala sastanku u britanskoj prestonici.
Libijski ministar vanjskih poslova prebjegao, ali neće dobiti imunitet
Libijski ministar vanjskih poslova Musa Kusa je u Velikoj Britaniji i "više ne želi" da sarađuje sa režimom pukovnika Moamera Gadafija, saopštili su britanski zvaničnici, a prenosi BBC.
On je doletio iz Tunisa vanrednim letom i po dolasku je nekoliko sati bio ispitivan od strane britanskih službi.
"Doputovao je ovdje svojom voljom, i rekao nam je da je dao ostavku" rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Velike Britanije.
Musa Kusa smatra se jednim od najbližih saradnika Moamera Gadafija, a prije nego što je postao šef diplomatije, bio je višegodišnji šef obavještajne službe (1994-2009).
Njegov prebjeg dolazi u vrijeme kada se pobunjenici povlače iz svojih utvrđenja na istočnoj obali, pod napadom snaga Gadafijevog režima.
Britanski šef diplomatije je izjavio da Kusa neće dobiti imunitet ni od britanskog niti od međunarodnog pravosuđa.
"Britansko pravosuđe ni međunarodno pravosuđe neće Musi Kusi dati imunitet. On trenutno svojevoljno razgovara s britanskim zvaničnicima", rekao je Hejg u Londonu. On je ocijenio da Kusina ostavka pokazuje da je Gadafijev režim, koji je već pretrpio znatne gubitke kadrova, "podjeljen, da je pod pritiskom i da se urušava". "Gadafi treba da se pita ko će sledeći da ga napusti", dodao je Hejg. Portparol libijske vlade demantovao je juče navode o dolasku Kuse u London rekavši da je Musa Kusa u diplomatskoj misiji i da nije prebjegao. Hejg je danas ponovio da je Kusa juče došao svojevoljno u Britaniju, i da je rekao da će podnijeti ostavku. Hejg je naglasio da je Gadafijev režim izgubio svaki legitimitet i još jednom pozvao bliske saradnike libijskog vođe da ga napuste i da se angažuju za bolju budućnost Libije.
Žrtve "navodno humanitarnog bombardovanja"
Katolički sveštenik na službi u Tripoliju osudio je vojne napade međunarodne koalicije u kojima, kako je naveo, ima "desetine civilnih žrtava" u više djelova libijske prijestonice.
"Situacija u Tripoliju je svakim danom sve teža", rekao je sveštenik i dodao da su sve veće nestašice gorivaApostolski namjesnik u Tripoliju Đovani Martineli rekao je u intervjuu za informativnu agenciju katoličkih misionara Fides da u "navodno humanitarnim bombardovanjima ima desetine civilnih žrtava u više kvartova glavnog grada" i da je prikupio "različita svedočenja od ljudi dostojnih povjerenja koji to potvrđuju". On je istakao da se u kvartu Buslim od bombardovanja srušila jedna civilna zgrada u kojoj je poginulo 40 ljudi, kao i da su "bombardovanja pogodila, doduše indirektno, i jedan broj bolnica" i naveo bolnicu Misda u južnom dijelu Tripolija. Sveštenik nije precizirao u kom vremenskom periodu su bila ova bombardovanja. "Iako je tačno da bombardovanja (koalicije) izgledaju uglavnom ciljana, gađanjem vojnih ciljeva koji se nalaze u središtu civilnih kvartova se na kraju pogađa i stanovništvo", rekao je ovaj crkveni dostojanstvenik. Nezavisni izvori nisu još dali nikakav precizan bilans žrtava bombardovanja međunarodnih snaga Tripolija, navodi agencija Frans pres. "Situacija u Tripoliju je svakim danom sve teža", rekao je sveštenik i dodao da su sve veće nestašice goriva. Po njegovoj ocjeni, na vojnom planu "stvari su u ćorsokaku zato što pobunjenici izgleda nemaju dovoljno snage da napreduju". "Zato smatram da je diplomatsko rešenje najboji način da se okonča krvoproliće među Libijcima, uz pružanje dostojanstvenog izlaza za Moamera Gadafija", rekao je monsinjor Martineli.
Galerija
( Srdan Kosović, Beta )