Firma „Transpetrol” smeće odvozi na deponiju

"Izvršićemo naređenje inspektora, pa ćemo onda vidjeti šta ćemo dalje", rekao je Šuškavčević, ne isključujući mogućnost da i on tuži nekoga za, kako kaže, laži i nepravdu koja mu je nanijeta.

Utvrdivši da je u pitanju građevinski otpad pomiješan sa komunalnim, glavna ekološka inspektorka Vesna Zarubica dala je Šuškavčeviću rok do ponedeljka ujutro da ukloni otpad, a kako je rekla “Vijestima” u ova dva, tri dana podnijeće prekršajnu prijavu protiv njega.

"Mi sada ne možemo znati na koji način će biti kažnjen, za sada je najbitnije da vrati otpad na deponiju", navela je Zarubica.

Izvršni direktor gradske deponije Momčilo Janković je naveo da će znati koliko Šuškavčević treba da plati za prebacivanje otpada na podgoričku deponiju, kada utvrde koliko ga ima.

"Ono što su meni rekli za sada je da je to pretežno građevinski otpad i malo komunalnog, kada izvršimo selekciju i vidimo koje su to količine, znaćemo kolika je vrijednost toga" objasnio je Janković.

Mještani Mahale smatraju da je vlasnik “Transpetrola” trebao biti uhapšen i traže da Šuškavćević bude kažnjen i odgovara za ilegalno skladištenje otpada i zagađivanje sredine u kojoj žive.

"Ako će on da tuži nas što nam je donio smeće, samo neka izvoli, ali mu je onda zatvor zagarantovan", poručio je jedan od mještana sela.

Predstavnici NVO “Grin Houm” slažu se sa mještanima, pa izvršni direktor te organizacije, Darko Pajović, koji je juče bio na licu mjesta, navodi da je krucijalno pitanje odakle je taj otpad i ko je sve to dozvolio, a ne slaže se sa tvrdnjom Zarubice da se protiv Šuškavčevića ne može pokrenuti i krivični postupak, što će ova NVO, možda i učiniti.

"Očigledno se radi o vrlo organizovanom poslu, tražićemo odgovore od nadležnih institucija. Ovo nije ni prva, ni posljednja deponija, a gro toga otpada izgleda da ne ostavljaju građani, kako im se često spočitava, već kompanije uz nečiju političku podršku", ocijenio je Pajović, dodajući da je ovaj slučaj ugrožavanje ljudi i životne sredine, što svakako podliježe i krivičnoj, a ne samo prekršajnoj odgovornosti.

Prema Zakonu o zaštiti životne sredine za prekršaj koji napravi pravno lice ili preduzetnik predviđene su novčane kazne od stostrukog do tristostrukog iznosa najniže cijene rada u CG, a prema Krivičnom zakonu predviđene su kazne zatvora od šest mjeseci do osam godina.

( Maja Ivanović )