Božović: Podmićivanje je danas dio poslovnog bontona
Korupcija kao sindrom, naročito zemalja u tranziciji nije zaobišla ni Crnu Goru u kojoj je ta pojava više dnevno-politička tema nego identifikovani problem, koji se mora rješavati.
Istraživanja „Vijesti“ o fiktivnom izvozu nafte preko graničnog prelaza Kula dovela su i do zaključka da su potkupljivosti, na štetu budžeta, odnosno građana Crne Gore, podložne i dvije od temeljnih institucija države, policija i carina.
Specifičnost u odnosu na većinu zemalja Balkana i Evrope je to što se Crna Gora, kao i druge republike eks Jugoslavije, suočila s granicama koje ranije nisu postojale i neiskusnim službenicima na njima. Time je korupcija naišla na još plodnije tle za razvoj.
Božović: Građani navikli na podmićivanje
Prema mišljenju sociologa Ratka Božovića, korupcija je „velika muka i nevolja na našim prostorima, na kojima je stari sistem srušen, a novi još nije uspostavljen“. On smatra da je važno na vrijeme prepoznati problem koji je i te kako povezan s tranzicijom.
"Bez ikakvog uvijanja o korupciji se više govori nego što se ona otklanja. Ona se ne smanjuje, postala je značajan dio stila i načina života svih postkomunističikih država, svih zemalja u tranziciji. U njima je korupcija očekivana, ali sada se prosto podrazumijeva kao nešto što je bila nužnost", rekao je Božović.
On smatra da je „nepovoljna okolnost što ta opasna pojava sadašnjeg vremena još nije postala profesionalna okupacija protagonista pravne države, odnosno nosilaca javnih ovlašćenja, posebno tužilaštva, tužilaca, sudija i policije“.
Božović ističe da korupcija države u tranziciji prožima od vrha do dna.
"A kada se spirala korupcije popne do samih vrhova države, neugodna je i akcija i reakcija. U svakodnevnom životu građani su navikli na korupciju i podmićivanje koji se toliko prepliću da je teško identifikovati njihovu međuzavisnost. Jedni traže i uzimaju, a drugi daju čak i kada gotovo ništa nemaju. Svi su u nevolji, iako jedni u gubitku, a drugi na dobitku", kazao je Božović.
Razara države u tranziciji
Sitna korupcija se od socijalno nepoželjne pojave transformiše u običaj, smatra on, u svakodnevno makro i mikro postojanje ili u realizaciju.
Božović zapaža i da se podmićivanje danas posmatra kao svojevrsni poslovni bonton, gdje se otšilo toliko daleko da se izgubila mjera obzira, dužnosti, prava i odgovornosti.
Između ostalih i primjer fiktivnog izvoza nafte koji su istraživale „Vijesti“, a koji ukazuje da je samo na taj način između 2006. i 2009. godine crnogorski budžet oštećen između 20 i 30 miliona eura, prema Kostićevom mišljenju, pokazuje koliko je korupcija štetna i koliko utiče na ekonomiju preko gubitka državnih prihoda
Na kraju sve ostaje na priči, bez konkretnih primjera jer je „umreženost onih koji daju i koji primaju mito učinila da se to pretvori u običaj i u svakodnevni život.
"To jeste veliki problem svih zemalja u tranziciji, kod nekih više a nekih manje, ali najveći je problem kod zajednica koje nemaju snage da se suoče s korupcijom. Kada građani u indeksima korupcije označe zdravstvo, pravosuđe i policiju kao najviše korumpirane društvene sektore, onda se suzbijanje korupcije ne smije odlagati, utoliko prije što porastom korupcije produbljuje se proces društvenog propadanja i ulazi se u začarani krug u kome korupcija podstiče dalekosežne promjene društvenog tkiva i razara ga. To razorno tkivo još više razara države u tranziciji", kazao je Božović.
Mediji pišu, institucije ćute
Kao jedan od opasnijih aspekata on ističe „motive vlasnika kapitala da pomažu političke partije a koji su gotovo providni“.
Polovinom aprila u Podgorici biće organizovan regionalni skup carinika na kojem će biti riječi o kvalitetnijoj razmjeni informacija s ciljem suzbijanja šverca i korupcije u tom segmentu
"To je način da se zaštiti i uveća njihov kapital, da se proganjaju postojeći zakoni i da se donose oni koji im odgovaraju. Za uzvratat se tajnim kanalima stiže do partijske kase iz koje se finansiraju redovne aktivnosti i kampanje. Vladajuće partije ulaze i u sferu ekonomske prevlasti, i tu počinje njihova bezobzirnost", smatra Božović.
On kaže da bez autoriteta pravosuđa, snažne političke volje i kulture, bez javnog mnjenja, medija, kritičke svijesti, državnih institucija, NVO, nezavisnih regulatornih tijela i slobodnih građana „svi sadašnji napori suzbijanja korupcije su kratkog daha i gotovo mrtvo slovo na papiru“.
Božović ističe da su to su pokazale i posljednje afere u Crnoj Gori o kojima su mediji pisali, institucije se sramežljivo oglašavale, a vidljivih rezultata nije bilo.
Primjer fiktivnog izvoza nafte
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da je korupcija politička tema, odnosno političko pitanje funkcionisanja sistema, prava i zakona, ali i da veoma loše utiče na ekonomiju.
"Korupcija je jedan od najvećih neprijatelja uspješne ekonomije, tako da je borba protiv nje veoma značajna. Ukoliko je stepen zastupljenosti korupcije visok, u tom slučaju ne važe ekonomske vrijednosti, ekonomski zakoni na koje se oslanjaju strani i domaći investitori. Stvar se onda ne rješava na tržištu već negdje drugo, a takav ambijent ne može biti stimulativan za obavljanje ekonomskih aktivnosti", rekao je Kostić.
Između ostalih i primjer fiktivnog izvoza nafte koji su istraživale „Vijesti“, a koji ukazuje da je samo na taj način između 2006. i 2009. godine crnogorski budžet oštećen između 20 i 30 miliona eura, prema Kostićevom mišljenju, pokazuje koliko je korupcija štetna i koliko utiče na ekonomiju preko gubitka državnih prihoda.
"Na taj način se razvija i jedan vid nelojalne konkurencije. Prodaje u zoni sive ekonomije s kojom se ne mogu takmičiti legalni prodavci, niti mogu biti jednako atraktivni. Korupcija je rak-rana svake ekonomije i društva zbog čega i sve zemlje EU stavljaju akcenat na njeno suzbijanje. Pored toga ta pojava razara sve moralne i društvene vrijednosti, društveno tkivo, a bez socijalne kohezije nije moguće biti uspješan ni u društvenoj ni u ekonomskoj aktivnosti", smatra Kostić.
Male plate podstiču korupciju
Njemu je potpuno logično da korupcija i šverc idu jedno uz drugo jer 'gdje je razvijen šverc ima dobrih uslova za korupciju'. A to je, prema mišljenju carinika, bilo na gotovo svim, relativno mladim graničnim prelazima koji su uspostavljeni između Crne Gore, Srbije, Bosne, Kosova. Ipak, prema Kostićevom misljenju, to nije ključno pitanje.
"Jer gdje god ne funkcionišu zakoni i gdje se posluje mimo regula i normi, onda to završava u korupciji. Ukoliko institucije sistema ne posluju na transparentan i efikasan način, uvijek postoje uslovi za korupciju", kazao je Kostić.
On se slaže da pored nefunkcionisanja sistema male plate i neriješeno egzistencijalno pitanje utiču na korupciju.
"Niske plate, neregulisan status, neizvjesnost, sve to podstiče korupciju. Kroz te parametre ona može da se razumije, ali ne i opravda. Uvijek je stvar ličnog izbora i svi moraju da snose konsekvence, i pojedinac i društvo. U tom smislu je bitno da institucije funkcionišu i da je to transparentno. To je bitan preduslov za suzbijanje. Ukoliko se stvari rješavaju na diskrecioni način i sa mnogo prepreka i previše regulacije, onda uvijek postoje uslovi za korupciju", zaključio je Kostić.
Kroz lupu Brisela
"Šverca i problema preko svih crnogorskih graničnih prelaza ima, ali se u posljednje vrijeme radi na uspostavljanju saradnje s graničnim državama kako bi se što efektnije anulirala tema korupcije" ,kazao je „Vijestima“ izvor iz crnogorske carine.
On tvrdi da su za šverc podjednako krive i države „koje nisu mogle ili nisu htjele da izvrše razgraničenja ili približavanje prelaza koji su bili udaljeni i po 10, 15 kilometra, pa su i međuzone, kao i livadski i šumski putevi, bile vrlo zanimljive za sivu ekonomiju“.
"Njoj su doprinijeli samouređenja država i nesaradnja s komšijama pa su različite uredbe, njihove loše primjene i interpretacije, suprotni interesi, drugačije kontrole, način ponašanja, otvarale 'zelene transferzale' za različite vrste šverca.
U zavisnosti od atraktivnosti tu su se nalazili cigarete, kafa, šećer, nafta, droga, mesni i mliječni proizvodi, srebro, zlato. Dok je u Srbiji trenutno za šverc problem 'koridor 10', od Niša ka Bugarskoj, u Crnoj Gori je „crna rupa“ sivi promet prema Kosovu", rekao je sagovornik „Vijesti“.
On je najavio da će polovinom aprila u Podgorici biti organizovan regionalni skup carinika na kojem će biti riječi o kvalitetnijoj razmjeni informacija s ciljem suzbijanja šverca i korupcije u tom segmentu.
"To će lagano i kroz lupu Brisela doći na svoje, ali će mnogo teže biti pratiti i dovesti u red vangranične prelaze", smatra naš sagovornik.
( Aida Sadiković )