U nautičkoj privredi recesija se ne osjeća kao u drugim oblastima

Svjetsku ekonomsku krizu domaća nautička privreda podnosi mnogo lakše i sa mnogo manje turbulencija u odnosu na druge sektore – rezultat je ankete koju su „Vijesti“ sprovele prošle sedmice u više crnogorskih nautičkih preduzeća.

Dok se u poslovnom svijetu sabiraju posljedice recesije, kanadski milijarder Piter Mank i poslovodstvo tivatske „Adriatik Marinas“ zadovoljno trljaju ruke.

Kapaciteti marine Porto Montenegro ispunjeni su skoro do posljednjeg veza, oko marine ubrzano niče ekskluzivno nautičko naselje, a prodaja apartmana po vrtoglavim cijenama na stranom tržištu odvija se bez problema.

U poslovodstvu ove firme ističu da u posljednje dvije godine, od kako je Porto Montenegro počeo da radi, bilježe konstantan rast broja vezova, plovila i posada koje u njoj borave.

"Zakup vezova na godišnjem i višegodišnjem nivou je 85 odsto, za ljetnji period 2011. najavljujemo stoprocentnu popunjenost, oslanjajući se na izvanredne prošlogodišnje rezultate i dosadašnje interesovanje", tvrde u menadžmentu Mankove firme.

Jahte su ljubimci i o njima se mora brinuti

"Ako se radi pametno, crnogorski nautički turizam ne bi smio da osjeti posljedice krize, niti da doživi velike poremećaje zbog nje. Brodovi su sredstva koja ostaju u marinama, imaju svoju veliku vrijednost i moraju da se održavaju. Jahte su ljubimci svojih vlasnika u koje se mora ulagati, moraju biti na vezu i prolaziti obavezne servise. S naše strane, veoma se mora voditi računa o vlasnicima jahti kao visokoplatežnim i veoma probirljivim klijentima koje smo ovdje u Crnoj Gori dobili za veoma kratko vrijeme", priča za “Vijesti“ Mišo Ostojić, vlasnik kompanije OMC koja je operater marine „Sveti Nikola-Luka Bar“.

Barska marina

Ova barska marina trenutno na zimovniku na suvom vezu ima više od stotinu brodova, od kojih je gro dužine preko 20 metara.

Jedinstvena je po svom servisnom segmentu i travel-liftu koji iz mora na kopneni servis i zimovnik može podići jahte težine do 240 tona, a koji je inače najveći travel-lift na ovoj strani Jadrana od Trsta do Krfa.

Konkurenciju držati na oku

"Uvijek treba imati na umu da su nam konkurenti na ovom polju najjače nautičke sile kao što su Hrvatska, Grčka, Italija... Zato uvijek moramo pratiti pomno šta rade susjedne zemlje, da bismo u ponudi bili povoljniji od njih. Ne smijemo se zavaravati brzim uspjehom i enormnim rastom našeg nautičkog tržišta u posljednjih nekoliko godina", ukazuje Ostojić, jedan od pionira crnogorskog nautičkog biznisa.

Hrvati na sjeveru svog primorja grade marinu koja će nuditi vez gratis čak dvije godine

On napominje da nautičari u ovakvim globalnim ekonomskim okolnostima „i pored sveg novca koji imaju“ biraju između više mogućnosti, ističući da sada Hrvati na sjeveru svog primorja grade marinu koja će nuditi vez gratis čak dvije godine!

Vukčević: Ko se oslonio samo na jedan segment ponude, sigurno je bio u problemu

Saša Vukčević, direktor podgoričkog DOO „Oprema“ koji na domaćem tržištu zastupa najveći svjetski nautički konzorcijum „Brassi“ u sklopu kojeg su veoma popularne marke „Kviksilver“, „Sirej“, „Boston vejler“, priča za „Vijesti“ da je domaće nautičko tržište imalo kontinuirani „i to lagani rast“ sve do 2007.

Treba pametno poslovati

"Onda nastupaju dvije godine za koje svi mi iz ovog biznisa priželjkujemo da se ponove, to su 2007. i 2008. kada se desio pravi bum, nezapamćeni rast prodaje ove robe, problem je bio kako što prije dopremiti plovila i motore, magacini su stalno bili prazni. Već 2009. kriza vraća situaciju u normalu.

Naše preduzeće nije imalo pad prometa u posljednje dvije godine upravo zbog široke palete proizvoda i terenske mreže dilera i servisera od Vranjine do Herceg Novog, ako je na jednoj strani bio minus, bio je pokriven na drugoj. Ko se u ovom poslu oslonio samo na jedan segment ponude, sigurno je bio u problemu", ukazuje Vukčević.

Porto Montenegro u 2010. posjetilo preko 700 plovila

U protekloj i prva dva mjeseca 2011. godine marinu Porto Montenegro je posjetilo i u njoj boravilo 776 plovila, za 85 odsto više u odnosu na 2009, godinu otvaranja marine. Za isto vrijeme u marini je boravilo više od 3.000 vlasnika jahti, njihovih posada i gostiju. Vlasnici plovila usidrenih u Porto Montenegru dolaze iz Velike Britanije, Švajcarske, Holandije, Austrije, Rusije, Kanade, Srbije, Kipra, Slovenije, Izraela...

Stranim jahtašima tivatsko „igralište za tajkune“ kako mu tepa strana štampa, nudi između ostalog status graničnog prelaza i mogućnost obavljanja carinske procedure direktno u samoj marini za ne duže od 15 minuta, gorivo oslobođeno svih dažbina, prihvat zauljenih materija i prečišćavanje otpadnih voda, snabdijevanje jahti...

Stranim jahtašima tivatsko „igralište za tajkune“ kako mu tepa strana štampa, nudi između ostalog status graničnog prelaza i mogućnost obavljanja carinske procedure direktno u samoj marini za ne duže od 15 minuta, gorivo oslobođeno svih dažbina, prihvat zauljenih materija i prečišćavanje otpadnih voda, snabdijevanje jahti, pružanje najrazličitijih usluga od strane osoblja marine, consierge servis na raspolaganju svih 24 sata, dodatne aktivnosti namijenjene posadama u vidu sportskog i jahting kluba sa svim pratećim sadržajima i pristup bežičnom internetu.

Nautički turizam olako shvaćen

"Vezovi kod nas više nijesu tako povoljni u odnosu na okruženje kao prije godinu-dvije, u servisu smo i dalje konkurentni cijenom i kvalitetom. Veliki broj jahti je došao u Crnu Goru zahvaljujući Porto Montenegru koji je izuzetna reklama za cijelu državu, kao i zbog servisa u Luci Bar gdje se prihvataju megajahte.

Međutim, ne smijemo zaboraviti da nijesmo jedini koji rade ovaj posao.

Koliko je nautički turizam kod nas olako shvaćen, mi smo još ostvarili fantastičan rezultat! Ponekad mi se čini da ni sami nautički poslenici toga nijesu svjesni, pa bi sa predstavnicima resornih ministarstava trebalo što prije sjesti za sto da zajedno pronađemo modus kako da se ide dalje", naglašava Ostojić.

Iz firme BWA koja se bavi agenturom, a posredstvom koje procentualno najviše jahti dođe u Kotor, kažu da je nemoguće predvidjeti kakva će situacija biti ove sezone. Jasna Krstić, direktorka ove firme koja ima predstavništva i u Hrvatskoj, Turskoj, Grčkoj, Španiji, Italiji i jugu Francuske, navodi primjer prošlogodišnje sezone koja u prvom mahu nije obećavala, ali se na kraju ispostavilo da je bila fenomenalna.

Obećavajuća sezona

"S obzirom kakve su bile najave u predsezoni očekivali smo jako lošu sezonu, a mislim da smo prošle godine svi imali mnogo bolju sezonu od svih prethodnih tako da, nažalost, uopšte nije moguće iz trenutnih najava prognozirati kakva će situacija biti. I to nije slučaj samo kod nas, već mislim da je inače tržište nepredvidivo. Za sada, svi su zainteresovani za dolaske, imamo najava kao i svake godine i već imamo bukinge za čak i kasnije u sezoni, ali, opet ne mogu da kažem da li će to biti bolje i lošije u odnosu na prošlu sezonu", kazala je Krstić.

I u agenciji "Boka Adriatik" koja dovodi kruzere ističu da je interesovanje za dolaske „isto i konstantno“. Vlasnik agencije Ivo Begović kaže da su jedino ograničeni geografski zbog prostora akvatorijuma, tako da se dnevno mogu primiti svega dva broda na vezu u luci i dva na sidru.

"Zbog toga što smo limitirani prostorom akvatorijuma imamo isti broj dolazaka, možda malo više. U svakom slučaju interesovanje je veće, dosta brodara traži vez, a sad je situacija takva da je vez popunjen i alternativa je da oni koji se kasnije prijave idu na sidro", kazao je Begović.

Glavni kupci su primorci, Podgoričanima uglavom prodajemo motore. Ima naših ljudi koji idu na Sajam nautike u Splitu pa tamo trguju plovila

Saša Vukčević navodi da prosječnog crnogorskog kupca najviše interesuju ”fišermen” brodovi za ribolov od 6,5 do devet metara dužine, kojih su lani u „Opremi“ prodali 22 komada, uglavnom „kviksilveri“.

"U konzorcijumu koji mi zastupamo je preko 200 firmi, tako da nudimo lepezu proizvoda za svakog ljubitelja nautike. U ponudi su nam brodski i vanbrodski motori, te čamci svih namjena-za vojsku i policiju, za ribolovni program i za razonodu, uključujući i gumenjake. Prodaja nam je stabilna, zadovoljni smo, samo ovog januara, koji je i u ovom biznisu „najteži“ mjesec u godini prodali smo tri „fišermena“ na primorju - zaključio je Vukčević.

Glavni kupci primorci

"Ljudi koji kod nas kupuju „fišermene“ nijesu profesionalni ribari, već zaljubljenici u ribolov koji su ostvarili sve svoje planove u životu. Starosti su između 40-50 godina, mahom su visoke školske spreme, uglavnom su to primorci i Podgoričani.

Ovi „fišermeni“ idu od 30 do 100.000 eura. Imamo i zastupljen platežni razred kupaca koji najviše traži gumenjake od 3,5 do 4,5 metara dužine koji koštaju od 3 do 4.000 eura.Glavni kupci su primorci, Podgoričanima uglavom prodajemo motore. Ima naših ljudi koji idu na Sajam nautike u Splitu pa tamo trguju plovila", ističe Vukčević.

Za vez treba i do 162.000 godišnje

Cijena veza u Porto Montenegru, koji može primiti i super- jahte od 100 metara, zavisi od dužine broda i dužine zakupa. Kreće se od 25 do 887 eura dnevno, odnosno od 4.600 do 161.933 eura na godišnjem nivou.

U 2009. broj vezova u Porto Montenegru bio je 85, da bi već u 2010. bio uvećan za više od 100 procenata. Trenutni broj vezova u marini iznosi 185, od čega je 80 vezova namijenjeno plovilima dužim od 24 metra. Popunjenost kapaciteta u zimskom periodu 2010/11. iznosila je gotovo 80 procenata.

Galerija

( Ekipa \"Vijesti\" )