Neformalna plaćanja usluga u zdravstvu postoje i treba ih smanjiti
"Ne stoji teza da je cetinjska bolnica najkorumpiranija. Nije u redu izjednačavati kesu kafe, bukent cvijeća ili bocu pića sa korupcijom", rekao dr Gazivoda
Crnogorski mediji pogrešno su interpretirali rezultate istraživanja o korupciji u zdravstvu, pri kojima su cetinjska i beranska bolnica, kao i Klinički centar prepoznati po najgorem, jer u tim ustanovama postoji samo neformalno plaćanje, poručili su čelnici tih ustanova.
Istraživanje, koje je skoro mjesec dana u žiži javnosti, pokazalo je da su, na cetinjskoj i beranskoj bolnici, kao i u Kliničkom centru, pacijenti najviše davali poklone ili novac zdravstvenim radnicima.
Direktor cetinjske bolnice dr Ivan Gazivoda, nakon trosatnog sastanka sa ministrom zdravlja Miodragom Radunovićem, kazao je novinarima da je istraživanje ustvari pokazalo "percepciju neformalnih davanja".
"Ne stoji teza, plasirana u medijima, da je cetinjska bolnica najkorumpiranija. Nije u redu izjednačavati kesu kafe, bukent cvijeća ili bocu pića sa korupcijom. To bi moglo da zamagli našu pravu borbu protiv neformalnog primanja i davanja novca", poručio je dr Gazivoda.
Iz zahvalnosti daju poklone
Sličnog mišljenja je bio i direktor beranske bolnice dr Budimir Dabetić, koji je naglasio da je istraživanje pokazalo da je svega 0,5 odsto pacijenata izjavilo da im je tražen neki vid neformalnog plaćanja, a čak 70 odsto se izjasnilo da je osjećalo obavezu da se "zahvali" medicinskom radniku.
Direktori su preuzeli obavezu da održe sastanak sa stručnim kolegijumima svojih ustanova, i upoznaju sve zaposlne sa "uskim grlima" koje su građani prepoznali"Mediji su drugačije pokazali neke stvari, neformalna plaćanja postoje, ali korupciju, kako je prezentovana u medijima, negiramo", rekao je dr Dabetić.
Ministar Radunović je bio saglasan da neformalna plaćanja postoje, i da ograničavaju dostupnost zdravstvene zaštite.
On je najavio da će zdravstvene ustanove morati da primijene mjere, oko kojih su se dogovorili, te za tri do šest mjeseci da pošalju prve izvještaje.
"Direktori su preuzeli obavezu da održe sastanak sa stručnim kolegijumima svojih ustanova, i upoznaju sve zaposlne sa "uskim grlima" koje su građani prepoznali. Dalje, treba da naprave analizu kontrole kvaliteta, da ustanove razloge čekanja na određene dijagnostike ili operacije i obavijeste ministarstvo o sprovedenim mjerama", rekao je Radunović.
Za godinu dana novo istraživanje
"Istraživanje nije instrument utvrđivanja individualne odgovornosti, već je važan pokazatelj barijera u zdravstvu, gdje pacijenti ne mogu ostvariti zaštitu", rekao je RadunovićDogovorili su se da se poveća transparentnost pružanja zdravstvenih usluga, kao i da se transparentim učine liste čekanja. Namjera je i da krenu sa afirmativnom kampanjom o promjeni svijesti građana da rado daju poklon za medicinsku uslugu.
"Preduzećemo sve mjere kako bi obezbijedili sve mjere za liječenje pacijenata u našoj bolnici", obećao je Dabetić.
"Istraživanje je reprezentativno i dalo je objektivne rezultate. Problem postoji, prihvatili smo realnosti i dogovorili rješavanje", rekao je Radunović i najavio da će za godinu dana uraditi novo istraživanje, kako bi vidjeli rezultate tih mjera.
"Istraživanje nije instrument utvrđivanja individualne odgovornosti, već je važan pokazatelj barijera u zdravstvu, gdje pacijenti ne mogu ostvariti zaštitu", rekao je Radunović.
On se nada da će kroz uređenje sistema, omogućenja kvalitetnog dopunskog rada ljekara u okviru institucija, kao i uspostavljanjem mreže zdravstvenih ustanova i privatno-javnih partnerstava, eliminisati barijere i moguće izvore korupcije u zdravstvu.
"Dogovorili se i da zakupimo određeni terimin u elektronskih medijima i da prezentujemo činjenje u zdravstvenom sistemu, jer je jedinstven stav da je fokus medija na probleme u zdravstvu, koji nijesu zanemarljivi, ali se vrlo malo govori o uspjesima zdravstvenog sistema", rekao je Radunović.
Zbog neinformisanosti daju poklone ili novac
Liste čekanja i neorganizacija koja, kako kaže Nikolić, ponekad postoji, su možda uzroci želje građana da neformalnim plaćanjima žele da dobiju neku usluguMedicinski direktor Kliničkog centra dr Goran Nikolić kazao je da neformalna plaćanja postoje, ali razloge sa to vidi i u sistemskim problemima, pa treba da postoje zadovoljni, dobro obučeni zdravstveni radnici, snadbijeveni materijalom i opremom.
"U centar cijelog sistema treba da imamo zadovoljnog pacijenta, dobro informisanog, jer često i zbog neinformisanosti misle da će neformalnim plaćanjima dobiti bolju uslugu", rekao je dr Nikolić.
Takođe, i liste čekanja i neorganizacija koja, kako kaže Nikolić, ponekad postoji, su možda uzroci želje građana da neformalnim plaćanjima žele da dobiju neku uslugu.
"U Kliničkom centru su smanjene liste čekanja, a u nekim segmentima ih više ni nema", podsjetio je Nikolić.
( Dražen Đurašković )