Dopisnici "Pobjede" traže preispitavanje odluke o sistematizaciji

Dopisnici “Pobjede” zatražili su da Odbor direktora odbije predloženu sistematizaciju po kojoj se ukidaju njihova radna mjesta.

Ukupno devet dopisnika “Pobjede” u dopisu navodi da je namjera poslovodstva da ih, nakon otkaza, angažuje u skladu sa ugovorom o djelu - nezakonita.

“Zahtijevamo da Odbor direktora odbije predlog sistematizacije po kojoj se ukidaju radna mjesta novinara-dopisnika, a nudi saradnja po ugovoru o djelu, što je suprotno zakonu.

Neophodno je i da predstavnici dopisnika učestvuju u radu sjednice Odbora direktora na kojoj će se odlučivati o ovoj tački.

Zahtijevamo da se za odlazak na dobrovoljnoj osnovi otpremine usklade sa postojećim Kolektivnim ugovorom, a ne da nam se dodjeljuju mrvice od višemilionske imovine, koja će, kako se sve češće čuje, ubrzo preći u privatne ruke.

Zahtijevamo, takođe, da se rok za prijavu za dobrovoljni odlazak odloži do otklanjanja brojnih nepravilnosti koje prate ovaj proces”, stoji u dopisu koji su potpisali dopisnici “Pobjede” Zoran Bošković, Minja Bojanić, Dragica Ivanović, Stevo Glendža, Jovanka Ljubenko, Ranko Ćetković, Dražen Drašković, Milenko Jelić i Ratko Perošević.

Izvršni direktor “Pobjede” Miodrag Ivanović saopštio je juče dopisnicima najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori da će uskoro dobiti otkaz..

“Vijesti” su objavile da je novinarima na sastanku rečeno da će biti otpušteni, jer zbog malog tiraža poslovodstvo ne može da im obezbijedi platu.

Novinari su burno reagovali na informaciju da će dobiti otkaz, optuživši poslovodstvo da je odgovorno za mali tiraž...

"Nezabilježena inovacija"

Novinari su u dopisu ocijenili da je ukidanje dopisničke mreže “još jedna nezabilježena inovacija”, jer se “postavlja pitanje da li državu, koja je vlasnik „Pobjede“, ne zanima život dvije trećine građana Crne Gore”?

“Nije, takođe, utemeljena njihova procjena da će se otpuštanjem svih stalno zaposlenih novinara-dopisnika (i to većina među najboljim u „Pobjedi“) i angažovanjem honorarnih saradnika, postići bolji radni, profesionalni i finansijski efekti. Svakome je jasno da nijesu višak radnici, nego neradnici”, navode novinari.

Oni smatraju ni da ponuđeni socijalni program “nije, najblaže rečeno, korektan”, jer se dopisnicima “sada nude otpremnine od 3.460 do 10.710 eura, što je daleko ispod sume” predviđene Kolektivnim ugovorom.

Novinari su ocijenili da je “krajnje vrijeme” da se država, “kao vlasnik 86 odsto akcijskog kapitala, mnogo ozbiljnije pozabavi zbivanjima u „Pobjedi“ i da Odbor direktora počne da radi svoj posao”, te pozvali nadležne da “profesionalno pročešljaju poslovanje” te medijske kuće.

“U kojoj se menadžerski i urednički timovi samo smjenjuju i upropaštavaju ovu veoma značajnu crnogorsku instituciju, koju smo i mi... srcem i radom gradili.

Umjesto sebe, nas dopisnike proglasiše „neprofitabilnim“ i tako „spasiše“ Pobjedu i najaviše da i ostale zaposlene, prije ili kasnije, čeka ista sudbina”, stoji u dopisu, koji je, kako su naveli, dostavljen predsjedniku Vlade, ministru za kulturu i medije, predsjedniku Granskog sindikata kulture i medija, novinarskim udruženjima, izvršnom direktoru i odgovornom uredniku i Sindikatu „Pobjede“.

Dopisnik iz Brisela plaćen kao svi iz Crne Gore zajedno

Novinari smatraju da je “neshvatljivo” da dopisnik iz Brisela, “sa platom od 2.500 eura, vrijedi više od svih deset dopisnika iz crnogorskih gradova”.

“Svakako da je Brisel značajan, ali tvrdimo da su za građane Crne Gore ništa manje, ako ne i više, bitne i informacije o događanjima u crnogorskim opštinama, koje su stratezi nove sistematizacije ignorisali”, stoji u dopisu.

Oni su “nesuvislim” nazvali objašnjenje odgovornih u “Pobjedi” da je “u svijetu tendecija ukidanja dopisničke mreže, pri čemu je pominjano i iskustvo Njujork tajmsa!?”. Novinari navode da urednici u “Pobjedi” mjesečno zarađuju više “nego gotovo svi dopisnici” zajedno.

“Da nijesmo baš toliko beznačajni govori i naš angažman u „Pobjedi“ od deset godina do tri i po decenije, sa besprekornom radnom biografijom i u pogledu kvaliteta i kvantiteta rada (što potvrđuju i ocjene uređivačkog kolegijuma) i to za mizerne zarade, koje se kreću od 250 do oko 450 eura, što je znatno ispod republičkog prosjeka, a da ne govorimo o platama urednika, među kojima je većina sa srednjom školskom spremom a primaju pojedinačno mjesečno više nego gotovo svi dopisnici”, stoji u dopisu.

( Slavko Radulović )