Šumske staze u rejonu graničnog prelaza Kula raj za švercere
Organizovani šverc se prema mišljenju sagovornika "Vijesti" ne može odvijati bez znanja starješina, naročiti policije, kao ni bez pomoći domicilnog stanovništva - vodiča
Da je rejon kod graničnog prelaza Kula na granici s Kosovom Meka za šverc, govore mnoge zapljene robe, ali i svjedočenja očevidaca na osnovu kojih se može zaključiti da je godinama cvjetao ilegalni izvoz robe nepristupačnim šumskim stazama i putevima.
Jedan od bivših rukovodilaca rožajske policije kaže da šverc preko Kule cvjeta od početka devedesetih i da još traje, mada "posljednjih mjeseci možda manje, jer su se mediji obrušili na taj prelaz".
"Pored zvaničnog puta ima još jedan koji putnička vozila mogu koristiti ljeti, a sve ostalo su šumski putevi. Svi oni se mogu staviti pod kontrolu, jer se njima nikada ne ide direktno, već roba prvo ide drumovima, pa se kasnije pretovara na magarce i konje. To znači da na prvom mjestu treba dobro obezbijediti zvanične puteve. Ako neko hoće da zaustavi šleper, on ima i vremena i mjesta da ga zaustavi i provjeri", rekao je sagovornik "Vijesti".
Međutim, on ne zna da li u Crnoj Gori ima volje da se stane na put švercu, ali smatra da ukoliko hoćemo ka EU i njihovim standardima, a sami ne budemo željeli da se obračunamo s kriminalom, "oni će nas ili odbaciti ili nametnuti da to moramo da radimo".
Organizovani šverc se prema mišljenju sagovornika "Vijesti" ne može odvijati bez znanja starješina, naročiti policije, kao ni bez pomoći domicilnog stanovništva - vodiča.
"Ako je starješina uvezan s određenim kriminalnim grupama on može, davanjem pismenog ili usmenog naređenja, da službenike usmjerava u drugom pravcu, a da oslobađa onaj put koji je predviđen za kriminalne radnje. Prilikom korištenja šumskih puteva najbolji vodiči su uglavnom iz mjesta u blizini graničnih prelaza kojima je poznat teren" smatra naš sagovornik.
Opširnije u štampanom izdanju
( Aida Sadiković )