Point Nemo - vodeno groblje svemirskih brodova
Point Nemo je najdalje od kopna od bilo koje druge tačke na svijetu: 2.688 kilometara od ostrva Pitkern na sjeveru, Uskršnjeg ostrva na sjeverozapadu i ostrva Maher, dijela Antarktika na jugu
Kineski svemirska laboratorija Tiangong-1 u nedjelju će van kontrole pasti na Zemlju.
Mjesto koje pritom gotovo sigurno neće pogoditi usamljena je tačka na južnom Pacifiku koju je trebao da pogodi.
Mjesto nepristupačnosti ili Point Nemo, nazvan je u čast kapetana podmornice iz romana Žila Verna, je vodeno groblje rezervoara za gorivo od titaniuma i drugog viskotehnološkog otpada.
Point Nemo je najdalje od kopna od bilo koje druge tačke na svijetu: 2.688 kilometara od ostrva Pitkern na sjeveru, Uskršnjeg ostrva na sjeverozapadu i ostrva Maher, dijela Antarktika na jugu.
"To je najprivlačnija lokacija za kontrolisano rušenje iz svemira jer stvarno nigdje u blizini nema žive duše" rekao je Stijn Lemens iz Evropske svemirske agencija (ESA).
"A slučajno se radi i o mjestu koje biološki nije vrlo raznoliko. Zato je to postalo svemirsko smetlište ili ljepše rečeno - groblje. Naročito kad su u pitanju svemirski teretni brodovi"m dodaje Lemens.
Tamo se nalazi između 250 i 300 svemirskih letjelica, koje su većim dijelom izgorjele pri ulasku u Zemljinu atmosferu.
Daleko najveći objekat koji je sa neba pao u Point Nemo bila je 2001. ruska svemirska stanica Mir, teška 120 tona, prenosi agencija Hina.
"Posljednjih godina Rusi tamo rutinski "pokopavaju" svoje teretne brodove Progres, koji stalno idu gore-dolje do Međunarodne svemirske stanice", objašnjava Lemens.
Ogromna Međunarodna svemirska stanica (ISS) sa svojih 420 tona takođe će imati sastanak sa sudbinom kod Point Nema 2024. godine.
U budućnosti će većina svemirskih brodova biti građena od materijala koji se tope na nižim temperaturama pa će biti manje vjerovatno da će bilo koji njihov dio preživjeti ulazak u atmosferu.
I NASA i ESA, na primjer, prelaze sa titanijuma na aluminijum u proizvodnji rezervoara za gorivo.
Kina je Tiangong-1, svoju prvu svemirsku laboratoriju sa posadom, lansirala 2011. godine.
I ona je trebala kontrolisano da se sruši u Tihi okean, ali kineski inženjeri su izgubili kontrolu nad stanicom prije dvije godine. Tako je osam tona težak Tiangong počeo da ponire po svome.
Razloga za zabrinutost nema. Vjerovatnoća da neki dio Tiangonga preživi ulazak u atmosferu i pogodi nekoga zanemarivo je mala, manja od jedan naprema 12 milijardi, tvrdi ESA.
"Nemo", usput budi rečeno, na latinskom jeziku znači "niko".
( Vijesti online )