Bez većine za sporazum o izručenju između Srbije i Crne Gore
Poslanički klub DPS-a ostao je uskraćen za podršku jednog poslanika, jer je mjesto Tarzana Miloševića još uvjek upražnjeno.
Skupština Crne Gore nije ratifikovala sporazum između Srbije i Crne Gore o izručenju, jer u plenarnoj sali nije bilo dovoljno poslanika vladajuće većine.
Parlamentarna većina nije uspjela da obezbijedi podršku 41 poslanika jer sjednici nijesu prisustvovali poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vuković i Nada Drobnjak, kao i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić.
Poslanički klub DPS-a ostao je uskraćen za podršku jednog poslanika, jer je mjesto Tarzana Miloševića još uvjek upražnjeno nakon što je on prešao u Vladu.
Za zakon o ratifikaciji glasalo je 38 poslanika vlasti, predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) su bili uzdržani dok su protiv glasali poslanici Nove srpske demokratije (Nova) i Pokreta za promjene (PzP) Emilo Labudović i Branko Radulović.
Sporazumom je predviđena mogućnost izručenja sopstvenih državljana i u cilju izvršenja pravosnažno izrečene kazne ako zatvorska kazna traje najmanje dvije godine
Prema skupštinskoj proceduri Vlada bi mogla da zatraži da se zakon nađe na dnevnom redu sjednice koja počinje u utorak. Ukoliko se to desi, poslanici imaju pravo da ponovo raspravljaju o njemu.
Ugovor o izručenju sopstvenih državljana između Crne Gore i Srbije potpisan je prošle godine, i njime je stvoren pravni osnov za izručenja sopstvenih državljana u oblasti organizovanog kriminala, zločina protiv čovječnosti, koprupcije i pranja novca za koje je predviđena kazna od četiri godine.
Sporazumom je predviđena mogućnost izručenja sopstvenih državljana i u cilju izvršenja pravosnažno izrečene kazne ako zatvorska kazna traje najmanje dvije godine.
Nisu razmatrali Spahićev amandman
Skupština se nije izjasnila ni o sporazumu o zaštiti hrvatske zajednice u Crnoj Gori i crnogorske u Hrvatskoj, jer Odbor za međunarodne odnose nije razmatrao amandman poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Ervina Spahića.
On je predložio da se u zakonu o ratifikaciji navede da se pod pojmom “crnogorska manjina” podrazumijevaju građani Hrvatske koji su porijeklom ili se sa Crnom Gorom identifikuju u državnom, kulturološkom i civilizacijskom smislu.
Prvobitnom verzijom zakona sporazum se odnosio samo na Crnogorce u Hrvatskoj.
Galerija
( Samir Kajošević )