Poljoprivrednici predviđaju rodnu godinu

Predstavnici poljoprivrednih udruženja Zete i Malesije predviđaju dobru ovogodišnju sezonu, jer se povećan broj proizvođača posvetio proizvodnji voća i povrća.

Poljoprivredna proizvodnja u Zeti će prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika „Ratar” Mladena Aligrudića, ove godine biti povećana za minimum 30 do 40 odsto.

To što su mnogi Zećani ostali bez posla zbog ekonomske krize i što je prošlogodišnja sezona bila uspješna, prema riječima Aligrudića, dva su osnovna pokazatelja da je na pomolu još jedna dobra sezona.

"Oni koji su ostali bez posla okrenuli su se poljoprivredi kao jedinoj perspektivi. Dodatna motivacija im je i to što je prošle godine sve povrće rasprodato po cijenama koje su bile dostigle svoj maksimum", smatra Aligrudić.

On ukazuje na to da u zemljama u okruženju fali kvalitetne hrane, ali da je za plasiranje naših proizvoda na evropsko tržište neophodno najprije standardizovati robu.

Potrebno je, smatra on, da proizvode kontroliše fitosanitarna služba i da budu upakovani u savremenu ambalažu.

Aligrudić smatra da zetskim poljoprivrednicima najviše štete nanose mediji, koji plasiraju informacije da je povrće sa tog područja zagađeno zbog prošlogodišnjih poplava.

Aligrudić je kazao da će ove sezone u Zeti najviše biti zasađeno lubenica i paradajza, jer su proizvođači ohrabreni izvanrednom prošlogodišnjom prodajom ovih proizvoda.

"Malo iznad prošlogodišnjeg nivoa, biće zasađeno krastavca i paprike. Na otvorenom se sada zasađuju krompir i kupus, vrši se pikiranje zasada, te će za nekih dvadesetak dana poljoprivrednici zasaditi paprike, paradajz, krastavac", kazao je predsjednik Udruženja „Ratar”.

Na zetskim poljima je, prema njegovim riječima, u toku sjetva lubenice, koja će potrajati i narednih desetak dana, u zavisnosti o kom dijelu Zete je riječ.

Razvoj voćarstva u Zeti

Iz Udruženja su, kako je naveo, vinogradarima podijelili sadnice loze, a posebno ga iznenađuje sve veći razvoj voćarstva u Zeti.

Aligrudić ističe da su mnogi voćari zasadili na hiljade sadnica višnje i nektarine, što je dobar podsticaj i za ostale njihove kolege.

Poljoprivredna proizvodnja u Malesiji je, prema riječima člana borda Udruženja poljoprivrednika Malesije Željka Milića, ove godine znatno povećana, jer su mnogi proizvođači, koji su „prespavali” prethodnih 20 godina ponovo počeli sa proizvodnjom.

"Pred nama je godina koja će značiti sve ili ništa. Ako Ministarstvo poljoprivrede ne pruži podršku poljoprivrednicima, strahujem da ovogodišnja sezona ne doživi krah", kazao je Milić.

Milić je i jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u Malesiji, a ovogodišnju ponudu proširio je na pet hektara krompira i krastavca, koji je među prvima u državi, iznio na tržište po cijeni od 1,60 centi.

"Cijenu sam formirao na osnovu cijena robe iz Grčke i Italije, koja se prodaje na našem tržištu. Moje povrće je svježije i kvalitetnije u odnosu na ono koje po 15 do 20 dana odstoji u hladnjačama", smatra Milić.

"Pred nama je godina koja će značiti sve ili ništa. Ako Ministarstvo poljoprivrede ne pruži podršku poljoprivrednicima, strahujem da ovogodišnja sezona ne doživi krah", kazao je Milić.

Zasadio je i hektar pipuna pod tunelima, dva hektara kupusa, koji će za prodaju biti spreman početkom jula i tri hektara paprike slonovo uvo, koju će tržištu ponuditi u julu, avgustu i septembru, kada je vrijeme za spremanje turšije.

"Oni koji su ostali bez posla okrenuli su se poljoprivredi kao jedinoj perspektivi. Dodatna motivacija im je i to što je prošle godine sve povrće rasprodato po cijenama koje su bile dostigle svoj maksimum", smatra Mladen Aligrudić.

Nema zagađenja

Kontrole su pokazale da je roba ispravna, a Aligrudić smatra da zetskim poljoprivrednicima najviše štete nanose mediji, koji plasiraju informacije da je povrće sa tog područja zagađeno zbog prošlogodišnjih poplava.

On podsjeća da zagađenosti proizvoda nije bilo ni prethodne godine, jer su monitoring kontrole pokazale da je roba ispravna, te se kao takva našla na tržištu.

"Očekujemo da ni ove godine neće biti promjena. Poplave su korisne za poljoprivredno zemljište, jer donose nove količine humusa, a prvo oranje svakako prve slojeve zemljišta smjesti u donje horizonte", kazao je Aligrudić.

Poljoprivrednici sa područja koja su bila poplavljena će, prema njegovim riječima, malo kasniti sa rasadima, jer su na vrijeme rasade odnijeli kod prijatelja.

On podsjeća da je južna Zeta većinski proizvođač povrća, jer je u tom dijelu najmanje isparcelisanih površina, koje nijesu rentabilne.

( Željka Vučinić )