Direktni troškovi učlanjenja u NATO godišnje 6 miliona eura

Ukupni direktni troškovi učlanjenja Crne Gore u NATO godišnje bi, prema procjenama, iznosili oko šest miliona eura, rekao je danas u parlamentu ministar odbrane Boro Vučinić.

Poslanik Nove srpske demokratije Strahinja Bulajić pitao je Vučinića, u okviru poslaničkih pitanja, da li Vlada ima projekciju troškova koji bi nastali eventualnim učlanjenjem Crne Gore u Alijansu i iz kojih izvora bi oni bili nadomješteni.

Ne postoji univerzalni primjenjiv model izračunavanja troškova i dobiti integracija u NATO, ali da je moguće napraviti opštu listu očekivanih ekonomskih benefita i troškova uključenja u Alijansu

Vučinić je kazao da je Vlada, prije nego što se opredijelila da joj jedan od stateteških ciljeva bude ulazak u NATO, izvršila analize, razmatrala troškove i imala u vidu benefite, prije svega političke, bezbjednosne i ekononomske.

On je objasnio da ne postoji univerzalni primjenjiv model izračunavanja troškova i dobiti integracija u NATO, ali da je moguće napraviti opštu listu očekivanih ekonomskih benefita i troškova uključenja u Alijansu.

"Iskustva bivših jugoslovenskih zemalja koje su postale članice NATO-a govore da su glavni ekonomski benefiti porast direktnih stranih investicija, podsticanje industrijskog razvoja, posebno vojne industrije, povećanje stope bruto domaćeg proizvoda (BDP), mogućnost učešća domaćih preduzeća na tenderima NATO država", rekao je Vučinić.

U indirektne troškove u najvećoj mjeri ulazi ulaganje u vojsku

Prema njegovim riječima, troškovi mogu biti direktni i indirektni. Direktni su, kako je objasnio, godišnja članarina, troškovi stalne misije u Briselu, štabnog osoblja u NATO komandama i učestvovanja u stalnim mirovnim misijama.

"Prema sadašnjim projekcijama, ukupni direktni troškovi učlanjenja Crne Gore u NATO bili bi na nivou oko šest miliona eura, a više od 70 odsto te sume odnosi se na lična primanja našeg osoblja", rekao je Vučinić.

U indirektne troškove, koji su, kako je kazao, najveći, ulazi ulaganje u vojsku za dostizanje standarda NATO-a.

"Reforma vojske košta nezavisno od toga želimo li ili ne da uđemo u NATO. Imajući u vidu naslijeđeno stanje infrastrukture, zaostalu tehniku i opremu, biće potrebna značajna sredstva za modernizaciju vojske. To su troškovi koje država ima nezavisno od učlanjenja u NATO“, rekao je Vučinić.

Nema dodatnih nameta za društvo i građane

On je kazao da nema dodatnih nameta na budžet i građane, podsjećajući da je za sistem odbrane realno moguće maksimalno izdvajanje dva odsto BDP-a.

Vučinić je kazao i da je neodrživo za Crnu Goru da na duži rok ima avijaciju, jer jedan borbeni avion košta više od 50 miliona eura

"Već je pitanje da li ćemo pametno uložiti raspoloživa sredstva za odbranu", naveo je Vučinić, dodajući da će Crna Gora, ako tačno izračuna koliko košta članstvo u NATO, biti prva članica Alijanse koja je to uspjela.

Bulajića je zanimalo ko i na koji način vrši zaštitu vazdušnog i akvatorijalnog dijela Crne Gore, jer je, kako je kazao, očigledno da Vojska to ne radi, na šta je Vučinić rekao da nadležnost ima većina državnih organa Crne Gore i da se zemlja opredijelila za regionalni pristup rješavanja tog pitanja.

Vučinić je kazao i da je neodrživo za Crnu Goru da na duži rok ima avijaciju, jer jedan borbeni avion košta više od 50 miliona eura.

( Mina )