Sezona sa dva gosta
Većina hotela na hercegnovskoj rivijeri tokom zime bila je zatvorena, a u onim rijetko otvorenim bilo je dana kada su u njima boravila svega dva-tri gosta.
Herceg Novi je nekada mnogo više bio prepoznat po zimskoj turističkoj ponudi nego danas. U tada ekskluzivnim hotelima organizovani su brojni kongresi, seminari i razni susreti.
Zbog blage klime, dobrog smještaja i saobraćajne povezanosti, taj dio Boke bio je omiljena destinacija za pripreme brojnim sportskim ekipama.
“Grad kongresnog turizma”
“Osamdesetih godina prošlog vijeka Herceg Novi je nosio epitet “grad kongresnog turizma”, a u ukupnom turističkom prometu HTP “Boka”, u čijem sastavu je osamdesetih godina radilo 11 hotela, kongresni turizam je činio čak 30 odsto. Centralno mjesto oko koga se sve odvijalo bio je hotel “Plaža”, naravno uz angažovanje ostalih “Bokinih” hotela”, kaže prof. Ilija Budeč, nekadašnji direktor tog, tada elitnog hotela, i pomoćnik generalnog direktora HTP “Boka”.
HTP “Boka” je, dodao je on, osamdesetih godina prošlog vijeka, pored hotela, imalo brojne ugostiteljske objekte, izletničku flotu od deset brodova, vozni park od pet autobusa i osam kombija.
“Mogli smo gostima, posebno grupama, da osmislimo izletničke aranžmane i atraktivnu vanpansionsku ponudu”, kaže Budeč i objašnjava da je kvalitet ponude bio na visokom nivou, prije svega zbog stručnosti i entuzijazma turističkih radnika, koji su posao obavljali profesionalno u želji da svaki gost bude zadovoljan.
Ističe da je i sam grad tada “bio manji, čistiji, mirniji i ljupkiji sa mnogo više zelenila, a ljudi su se ponašali kao dobri domaćini”.
Nakon privatizacije, najveći broj hotela ne radi
Budeč tvrdi da je sve “pošlo nagore kada je HTP “Boka” privatizovano“.
“Od tada radi samo hotel 'Plaža'. 'Igalo' i 'Tamaris' su bespotrebno onesposobljeni, rasprodat je vozni park i brodovi. Nestalo je zelenila, nema atraktivnih vanpansionskih sadržaja. Šetalište liči na vašarište, a nestalo je i ljubaznosti i entuzijazma turističkih radnika”, smatra Budeč i dodaje da je, ipak, “ostala nada da će novi ministar turizma prisiliti sadašnje vlasnike hotela da ispune obaveze iz ugovora” i da će početi gradnja novih i rekonstrukcija starih hotela bez čega nema razvoja turizma.
Direktor Turističke organizacije Herceg Novi Bogdan Kočetanović tvrdi da na cijelom Jadranu, posebno na Crnogorskom primorju, ne postoji grad koji ima razvijen zimski turizam. Postoje, kaže, samo rijetki svijetli primjeri, kakav je nekada bio Poreč, a na Crnogorskom primorju Ulcinj i Herceg Novi.
Uz konstataciju da Herceg Novi nema razvijen zimski turizam kao tradiciju, Kočetanović ističe da razvoj zimskog turizma ne zavisi samo od turističkih poslenika i njihovih aktivnosti, već i od niza drugih faktora.
“Izgradnja kvalitetnih hotela sa makar osnovnim uslovima za zimski rad, preduslov je i za razmišljanje o zimskom turizmu”, smatra Kočetanović.
Direktor za hotelijerstvo u Institutu Igalo Željko Andrić rekao je da se “Herceg Novi godinama samo verbalno pokušava promovisati i kao zimska turistička destinacija”.
Ne ulaže se, dodaje, u nove sadržaje i ponudu koja bi bila u skladu sa sadašnjim traženjima i zahtjevima gostiju.
Zdravstveni turizam u trendu
Iako Institut Igalo svojom ponudom – zdravstvenim turizmom, koja je u trendu, može da zadovolji i zahtjevne goste, zbog udaljenosti od zemalja sa koga dolazi najveći broj gostiju, postaje destinacija koja se zaobilazi.
“Postali smo saobraćajno izolovana destinacija – nema interesa da se dovedu avionske čarter linije, a sve donedavno nije bilo ni interesa da se dovedu “low cost” avio-kompanije sa jeftinim avionskim kartama”, rekao je Andrić.
U Herceg Novom je, kaže turistička radnica Sandra Požgaj, svojevremeno na zimskim pripremama znalo da boravi i po 30 ekipa.
“Pored kvalitetnih hotela koji su radili tokom cijele godine, izgrađen je i ne mali broj sportskih, prije svega fudbalskih terena u Kumboru, Zelenici i Igalu, što je uz blagu klimu bio povoljan ambijentt za boravak sportista u našem gradu”, navela je Požgaj.
Za bolju promociju sportskog turizma nije pomogla ni namjenska izgradnja hotela pored Sportske hale u Igalu. Hotel je stalno prazan, a Sportska dvorana, kako sada stoje stvari, iz opštinske kase svake godine “izbije” oko 120.000 eura.
Praznik mimoze nije dovoljno iskorišćen
“Uvijek su turistički poslenici u primorskim gradovima, koji su intenzivno 'živjeli' četiri ili čak šest mjeseci, pokušavali da osmisle programe, aranžmane ili turističko-propagandna dešavanja koja bi tradicionalno zimsko mrtvilo u tim gradovima smanjilo makar do podnošljivog nivoa. U Herceg Novom je, upravo zbog toga, sedamdesetih godina Turistički savez, uz pomoć cijelog grada, organizovan 'Praznik mimoze'.
Namjera je bila da se kroz skoro dvomjesečne programe te manifestacije privuku turisti, a vremenom bi se stvorili uslovi za razvoj zimskog turizma. Turistički poslenici našeg grada su shvatali da je to mukotrpan i dugotrajan proces”, kazao je Bogdan Kočetanović.
Uvjeren je da je „Praznik mimoze”, koji je posljednjih godina uskraćen za prezentacije u regionu i šire, mogao imati bolje efekte i veći uticaj na bolje osmišljavanje zimskih turističkih aranžmana, a pomogao bi i boljoj promociji ljetnje turističke sezone, odnosno pred i postsezone.
”Između ostalog, hotelijeri i organizatori turističkih putovanja iz naše opštine morali bi pokazati mnogo više inventivnosti i inicijative u osmišljavanju i pripremanju zimskih aranžmana, posebno kada znamo da dugi niz godina takvi aranžmani u našem gradu praktično i ne postoje”, rekao je Kočetanović.
Planina prepuštena entuzijastima
Posjetioci, posebno inostrani turisti, posljednjih dvadesetak godina i u toku ljetnje sezone, pokazuju izuzetno veliko interesovanje za Orjenski masiv. U toku ljetnje sezone zainteresovani su posebno za pješačke i staze za vožnju biciklom, a zimi za planinarenje i skijanje. Međutim, i taj segment turističke ponude prepušten je entuzijastima, kakvi su između ostalih, članovi Planinarskog društva “Subra” i još neki pojedinci.
Galerija
( Slavica Kosić )