Značaj popisa

Crna Gora je dobila status kanidata za članstvo u Evropskoj uniji. Društveni konsenzus oko EU integracije ili preuzimanja obaveza koje proizilaze iz pravnog poretka EU-a je postignut. Upravo, u tom kontekstu i u skladu sa pravnim poretkom koji reguliše popis stanovništva u EU, pripremljen je i predstojeći popis u Crnoj Gori, na isti način kao i u svim zemljama članicama EU.

MONSTAT je definisao metodologiju i organizaciju popisa, u skladu sa EU regulativama, a u saradnji sa našim metodološkim supervizorom EUROSTAT-om. Za metodološku usklađenost dobili smo najveće ocjene od EU eksperata, što je i potvrđeno od strane šefa delegacije EU u Crnoj Gori, g-dina Leopolda Maurera kada je na prvom sastanku sa popisnim komisijama koji je održan 18. 02. 2011. godine u Podgorici i rekao:

„Ključna stvar uspješne realizacije popisa je priprema metodologije. Popis stanovništva mora biti usklađen sa preporukama EUROSTAT-a. Prema EU ekspertima, MONSTAT je pripremio i sposoban je za realizaciju popisa u skladu sa međunarodnim preporukama“.

Međutim, metodologija popisa koja i ako je u skladu sa međunarodnom metodologijom, sama po sebi ne može obezbijediti objektivnost. To može samo onda ukoliko se objektivno i stručno primjenjuje od svih učesnika u popisu i posebno ukoliko se razumije značaj popisa u kontekstu integracija sa EU. Postavimo pitanje: Zašto popis? Ukazaću samo na dva argumenta:

Prvo, popis praktično znači našu kvalifikaciju za članstvo u EU i našu činjeničnu legitimaciju. Stoga, značaj popisa je veliki, i popis stanovništva je mnogo više od onoga što se u javnosti čuje.

Kao da preovladava miljšenje da je popis samo utvrdjivanje nacionalne strukture, što je svakako važno, ali u popisu imamo još oko 50 vrlo važnih pitanja, a koja se odnose na obrazovanje, efikasno korišćenje energije, na uslove u kojima naši građani žive, informacionu pismenost, na zaposlenost odnosno nezaposlenost, jedinim dijelom na zdravstveno stanje..itd....

Stoga, svi podaci dobijeni iz popisa biće osnova za vođenje tekuće politike, biće osnova za stategije razvoja bilo da se radi o političkoj, ekonomskoj, regionalnoj, informacionoj, zaštiti životne sredine itd... Sve to zajedno treba da stvori jednu činjeničnu-informacionu osnovu za dalje kreiranje politike razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njeno funkcionalno integrisanje u EU.

Drugo, popis nije cilj sam po sebi, niti je cilj popisa samo da utvrdimo starosnu, obrazovnu, nacionalnu ili drugu strukturu, već da ukrštanjem svih podataka i kroz istraživanja na bazi tih ukrštanja, dođemo do određenih zavisnosti i međuzavisnosti, na bazi kojih će se realizovati nova istraživanja. Lisabonskim ugovorom povećan je u EU značaj ulaganja u istraživanja i to na 3% BDP-a godišnje.

Dragocjen izvor podataka biće popis, jer će obezbijediti istraživačku građu za mnoge istraživačke oblasti, istraživačke magistarske i doktorske teze, kao i istraživačke projekte. Istraživački projekti na bazi rezultata popisa su jedan od načina kako Crna Gora da učestvuje u istraživačkim fondovima EU-a.

Stoga, u cilju dalje integracije statističkih istraživanja sa EU standardima posebno nam je važno uključivanje mladih ljudi, i kao popisvača, i kao instruktora, i kao unosioca podataka, i kao istraživača, kako bi popis istovremeno bio jedan veliki stručno-istraživački izazov za mlade ljude.

Prema tome, popis moramo gledati kao široku društvenu akciju, koja ima uticaja na skoro sve djelove društva, a nikako ga svesti na puku tehniku, a ponajmanje na političku akciju.

Istina, popis sam po sebi ne donosi neku direktnu korist pojedincu, bilo kako da se izjasni, i po bilo kom pitanju u popisu. Ali ako svi građani pruže iskrene odgovore na sva pitanja iz Upitnika, stvorićemo objektivnu bazu podataka o mnogim aspektima života u Crnoj Gori.

Svaki građanin Crne Gore biće anketiran na isti način i po istoj metodologiji. Posebna dužnost učesnika u popisu je da građanima ukažu na pravo da se na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, kao ni o pitanju vjeroispovjesti ili maternjeg jezika ne moraju izjasniti, ali treba da dati odgovor o tome - odgovor je i iskaz „ne želim da se izjasnim“.

Svi individualni odgovori građana dati u popisu biće zaštićeni, koristiće se isključivo u statističke svrhe i predstavjaju službenu tajnu, što je definisano članom 20 Zakona o popisu. Bilo koje nepoštovanje člana 20 ili zloupotreba individualnog podatka biće sankcionisana shodno članu 27 istog zakona.

Metodologija koju sprovodimo stvara uslove za tačne i slobodne odgovore građana, na isti način i po istoj metodologiju kao i u svim zemljama članicama EU, a ne nikako da bilo ko drugi utiče na njihove odgovore ili da neko drugi daje odgovore umjesto njih.

U popisu se ne ispujavaju bilo čije želje, već treba da se prikaže objektivno stanje. Stoga, planirana je kontrola popisa. Kontrola od strane MONSTAT-a, ali i kontrola od strane EUROSTAT-a će biti postavljena tako da se lako mogu utvrditi i najmanji propusti u primjeni metodologije i što je najvažnije može se utvrditi i ko ih je lično i učinio, i ko je odgovoran za njih, a shodno Zakonu o popisu stanovništva i Zakonu o statististici i statističkom sistemu Crne Gore.

Sve ovo govori da popis treba da pokaže zrelost ne samo crnogorske statistike, nego i društva u Crnoj Gori, i našu spremnost da poštujemo standarde EU. Sigurna sam da ćemo društveni konsensus oko EU integracija kroz popis praktično i pokazati i dokazati.

( Gordana Radojević )