I u Republici Srpskoj protest zbog uništavanja naoružanja u Latičnom

U dvorištu Doma i škole u Mjesnoj zajednici Brljevo, u Republici Srpskoj, na mjestu gdje je pukla prva ustanička puška u Drugom svjetskom ratu, održan je protestni zbor mještana zbog namjere Vojske Crne Gore da na rejonu Latično, u Goliji, koje je od njih udaljeno oko dva kilometara vazdušne linije, nastavi sa uništavanjem viška naoružanja.

Umjesto blagih protesnih nota traže brzu reakciju

"Tražimo od Vlade i predsjednika Republike Srpske, da oni preko BiH, traže od institucija u Crnoj Gori koje rade uništavanje na samoj granici da tu lokaciju premjeste na neku bezbjedonosnu razdaljinu koja neće uznemiravati stanovništvo Republike Srpske. Ako taj zahtjev ne bude uslišen mi nećemo moći u nedogled ovako mirno posmatrati taj problem i mirno protestovati.

Preći ćemo i na druge vrste otpora. To ne treba niko da shvati kao antidržavanu kampanju protiv Crne Gore ili njene vlast. Mi Crnu Goru doživljavamo kao bratsku državu, mi smo bratski narod, rodbinski i svakako povezan i ne bi da pravimo probleme te vrste. Probleme prave oni i očigledno je da neće da sarađuju ni u najminimalnijoj formi.

Preći ćemo i na druge vrste otpora. To ne treba niko da shvati kao antidržavanu kampanju protiv Crne Gore ili njene vlast. Mi Crnu Goru doživljavamo kao bratsku državu, mi smo bratski narod, rodbinski i svakako povezan i ne bi da pravimo probleme te vrste

Da su htjeli da sarađuju ne bi rekli da je ovo područje zagađeno od rudnika i TE Gacko što i laici znaju da je notorna neistina“, kazao je načelnik Opštine Gacko Milan Radmilović.

On je kazao da je postupak uništavanja toliko bezbjedan, koliko Vojska i vlast u Crnoj Gori žele da ga predstave, ne bi oružje „dogonili u golijsku nedođiju već bi našli neku pristojnu lokaciju“.

Radmilović, kao i svi ostali govornici, tražili su brzu i energičnu reakciju organa Republike Srpske i BiH prema Crnoj Gori, jer njihovo prošlogodišnje „blago i stidljivo oglašavanje“ nije dalo nikakve rezultate.

I zamjenik načelnika Radojica Antunović je tražio snažnu reakciju vlasti, jer od pustih obećanja nemaju nikakve koristi, i poručio da ako ta reakcija izostane mještanima Brljeva i Gacka nije teško i da protestuju na graničnim prelazima i drugim mjestima.

Traže samo da žive

Vojin Tepavčević, predsjednik MZ Brljevo, pričao je o ekološkim i društvenim posljedicama koje uništavanje naoružanja izaziva – od prekomjerne buke, zagađenja vode, vazduha i zemljišta, preko uništavanja biljnog i životinjskog svijeta, do negativnih posljedica na zdravlje ljudi.

Da je postupak uništavanja toliko bezbjedan, koliko Vojska i vlast u Crnoj Gori žele da ga predstave, ne bi oružje „dogonili u golijsku nedođiju već bi našli neku pristojnu lokaciju

"Za samo dva mjeseca, koliko su uništavali u katunu Latično, desila se ekološka katastrofa. A ko će i kako preživjeti namjeru Vojske Crne Gore da u narednih šest godina uništava višak svoga naoružanja ako planirana količina za uništenje ima snagu udarnog dejstva koji je jednak polovini atomske bombe bačene na Hirošimu“ kazao je Tepavčević i dodao da je to pitanje koje je u opštini Gacko ujedinilo i poziciju i opoziciju.

Aćim Višnjić, pjesnik i nekadašnji poslanik radikala, kazao je da je njegovo bratstvo ozlojeđeno na „šačicu Višnjića“ koja je dopustila da se višak naoružanja uništava na njihovim imanjima u Goliji i time „učinili, prije svega, zločin rođacima koji su ponosni na svoje pretke“.

On je pomenuo i suđenje koje je u toku 26 Golijana koji su prošle godine pokušali da spriječe Vojsku i nikšićku firmu „Booster“ da nastave sa uništavanjem viška municije, među kojima se i on nalazi, i poručio neka im sude jer „imaju koga da sude, imaće radi čega i ne znaju još zbog čega će suditi“.

Profesor Miloš Šuković kazao je da je uništavanje naoružanja preko noći postalo najvažniji bezbjedonosni problem koji je toliko hitan da od oktobra može da čeka proljeće i saopštio da će ovih dana uputiti otvoreno pismo nadležnim institucijama i pojedincima u Republici Srpskoj i BiH kako bi ovi urgirali kod kolega iz Crne Gore da narod u Brljevu „pusti da živi, jer to je jedino što traže“.

Ako je grijeh pravo na goli život – uzmite ga

„Nije lako izdraži na ovom posnom kamenu hercegovačkom, golijskom i pivskom, nije lako, ali mi drugo nemamo. Granice postoje među državama i tako i treba. Ali ovo je isti narod koji diše jedan vazduh, pije istu vodu i koji je jednako i ovdje i u Goliji i u Pivi i u Nikšiću jednako ugrožen. Ako je naš grijeh to što tražimo pravo na goli život uzmite nam ga vi koji kršite zakone i ljudska načela, na treba nam vaša milost.

Nemojte nas patiti, sakatiti, nemojte da tiho izumiremo od raznoraznih bolesti bjelosvjetskog i vojnog otpada. Zbog naše djece, jer nam je moralna dužnost da ih zaštitimo i obezbjedimo im zdrav i normalan život, svi ćemo otići u Latično ako moćnici odluče da tamo nastave da uništavaju naoružanje. Leći ćemo na te dobroćudne i bezazlene bombe i mine, kako ih nazvaše, i svojim tjelima štitićemo živote naše djece“ poručio je Željko Tepavčević predsjednik Odbora za spas Golije iz Gacka.

On je kazao da je skup, kome su pored mještana Brljeva, mjesne zajednice koja broji 600 stanovnika, prisustvovale i komšije sa druge strane granice, iz Golije, „vapaj za spas naroda, apel na savjest svih onih koji drže ključeve moći i zov razuma upućen svima onima koji mogu da pomognu, prije svega institucijama Republike Srpske i BiH“ Do sada je, prema podacima Ministarstva odbrane Crne Gore uništeno 892,3 tone municije, od čega 330,94 detonacijom i 561,33 delaboracijom.

Naoružanje je delaborisano u pogonima preduzeća „Booster“ iz Nikšića dok su detonacije urađene na tri lokacije – u Pustom liscu (43,5 tona), u Pragi (40,56 tona) i u Latičnom (246,88 tona).

Galerija

( Svetlana Mandić )