Milošević: Agrobudžet da bude veći za 800.000 eura

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja predložilo je Vladi program agrobudžeta čija ukupna vrijednost treba da bude 19,5 miliona eura.

Ukoliko Vlada agrobudžetu da zeleno svjetlo, pored toga što će biti veći za oko 800.000 eura, razlika u odnosu na dosadašnje će, kako je u razgovoru za “Vijesti” rekao ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, biti u povećanju subvencija proizvođačima.

"Ukupan iznos predloženog agrobudžeta za 2011. godinu je 19.453.000 eura. Ova cifra uključuje donacije i kredite. Raspodjela je drugačija u smislu što imamo povećanje svih subvencija, povećanje sredstava za otkup tržišnih viškova, kao i povećana sredstva za bespovratno kofinansiranje investicija u poljoprivredi", kazao je.

• Šta ćete uraditi kako bi se snizili troškovi proizvodnje poljoprivrednih proizvođača, koja je, prema njihovim tvrdnjama, najskuplja u regionu?

"Taj novac nam je tek postao formalno dostupan sticanjem statusa zemlje kandidata za članstvo u EU", kaže Milošević

"Ne bih se složio da je proizvodnja najskuplja u regionu. Jeste prilično skupa, ali samo za određeni dio proizvodnje, odnosno tamo gdje su glavni proizvodni inputi berzanske robe koje se uvoze.

Pored direktne podrške iz agrobudžeta, koja je povećana za ključne mjere tržišno-cjenovne podrške, odnosno subvencije po grlu, hektaru površine i litru mlijeka. Takođe, planirana je izdašnija podrška investicijama u poljoprivrednoj proizvodnji pa će učešće u finansiranju biti povećano sa 30 na 50 odsto kroz ovogodišnji agrobudžet.

"Potrebno je zaposliti ljude, formirati nove institucije u okviru ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja"

• Izjavili ste da postoji ogroman novac iz predpristupnih fondova koji vam je na raspolaganju, ali da nema kvalitetnih projekata koje biste podržali tim novcem. Gdje griješe poljoprivrednici? Šta oni nude u svojim projektima, a šta ministarstvo očekuje od njih?

"Taj novac nam je tek postao formalno dostupan sticanjem statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Da bi se bespovratna podrška EU za ruralni razvoj operacionalizovala, potrebno je ostvariti niz pretpostavki.

Potrebno je zaposliti ljude, formirati nove institucije u okviru ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ali veliki dio odgovornosti za čitav sistem decentralizovanog upravljanja EU fondovima leži i na Ministarstvu finansija.

"Ministarstvo poljoprivrede je i do sada subvencionisalo farmere nezavisno od prerade"

Sada smo u procesu ‘’vježbe’’ za implementaciju tog zahtjevnog sistema posredstvom projekta Institucionalni razvoj i jačanje poljoptrivrede u Crnoj Gori (MIDAS), Svjetske banke i podrške investicijama u poljoprivredi koji se realizuje u ministarstvu."

• Vlada je odbila zahtjev pekara za ukidanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na hljeb. Da li je stavljena tačka na tu priču i da li to znači da će cijena hljeba zavisiti samo od dobre volje pekara?

"Mislim da se proizvodnja giganta kakav je Karneks, ne može svoditi samo na salamu"

"Zakon o PDV-u je sistemski zakon koji je teško mijenjati bez reperkusija na čitav sistem. PDV na hljeb i brašno je sedam odsto i to je samo po sebi velika koncesija mlinsko-pekarskom sektoru. Cijena hljeba je uvijek zavisila od tržišnih uslova i cijena proizvodnjih inputa, a ne od dobre volje pekara."

• Kada će se konačno znati da li će i koliko poskupjeti mlijeko i ukoliko do njega dođe da li će biti u korist proizvođača ili prerađivača koji su i pokrenuli priču o skoku cijena?

"Za sada nema razloga za poskupljenje mlijeka. Ne radi se o koristi za bilo koga u reprolancu, već o cijenama inputa koje pak određuju finalnu cijenu, ali i mogućnosti da subvencionišemo tu vrstu proizvodnje iz agrobudžeta."

• Na koji način Ministarstvo može pomoći farmere koji sami plasiraju svoje proizvode, bez posredstva prerađivača, a kojih je najviše u Crnoj Gori?

"Ministarstvo poljoprivrede je i do sada subvencionisalo farmere nezavisno od prerade. Ali, morate biti svjesni da farmer plasira svoje proizvode preko prerade. Oni i prerađivačka preduzeća su ujedno i najveći otkupljivači tržišnih viškova mlijeka i mesa, tako da je to jedan neraskidivi lanac."

"Izvoz je u prošloj godini iznosio više od 46 miliona eura i radi se o povećanju u odnosu na 2009. godinu"

• Zašto bi prosječan crnogorski građanin kupio na primjer Goranović salamu umjesto Karneks , koja je jeftinija?

"Mislim da se proizvodnja giganta kakav je Karneks, ne može svoditi samo na salamu. Neki proizvodi su jeftiniji, a neki skuplji. Pored cijene, potrošača uvijek opredjeljuje u izboru i kvalitet i brend."

• Kako komentarišete problem koji imaju trgovci sa domaćim proizvođačima? Da li je tačno da ste razmazili proizvođače zbog čega oni ispostavljaju nerealne zahtjeve prodavcima?

"Mislim da se radi o problemu koji je naslijeđen i koji je stvar tržišta i dogovora. Država nema pravo da arbitrira u stvarima koje se tiču komercijalnih aranžmana."

• Crna Gora je prošle godine uvezla hrane i živih životinja za 323 miliona eura, a dok je izvoz tih roba iznosio svega 23 miliona. Koliko od te uvezene hrane se može proizvoditi u Crnoj Gori, i šta treba da urade ministarstvo, poljoprivrednici, prerađivači i trgovci da bi smanjili uvoz hrane?

Izvoz je u prošloj godini iznosio više od 46 miliona eura i radi se o povećanju u odnosu na 2009. godinu.

Oko polovine uvoza se teorijski može supstituisati (ne proizvodimo kafu, šećer, ulja, pšenicu, kukuruz, vještačka đubriva i sl.), ali možemo djelovati ka povećanju proizvodnje i smanjenju uvoza u sektorima proizvodnje mesa, mlijeka, voća, povrća, vina, flaširane vode i slično.

( Marijana Camović )