Popis 2011: Po zakonu, svi moraju reći ko su i gdje se mole

Iako je ostalo još samo dvadeset dana, prije nego gotovo 4.000 popisivača krene u obilazak crnogorskih domaćinstava, još nije utvrđeno da li će se popis održati po Zakonu usklađenim sa Ustavom i međunarodnim propisima.

Dileme, međutim, nema kada je popisni listić u pitanju - njegov sadržaj definitivno je suprotan i Zakonu o popisu, ali i preporukama Ujedinjenih nacija, na koje se pozvala direktorica MONSTAT-a Gordana Radojević.

Zakon decidno nalaže da svi moraju odgovoriti na sva pitanja i da će, ukoliko to ne urade, biti novčano kažnjeni, od 30 do 1.100 eura. U tom tekstu se nigdje ne pominju neobavezujuća pitanja, ali ni član 46 Ustava, u kome se kaže da "niko nije obavezan da se izjašnjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima"

Ona je prekjuče saopštila da se, u skladu sa preporukama UN, u Upitniku nalaze i takozvana "neobavezujuća pitanja", o kojima građanin nije dužan da se izjasni, a koja se tiču nacionalne ili etničke pripadnosti, vjeroispovjesti, jezika... Uprkos tome, u popisnom listiću jedino je ispod prostora za odgovor o vjeroispovjesti, naznačeno da građanin nije dužan da se izjasni o tom pitanju.

Sa druge strane, Zakon decidno nalaže da svi moraju odgovoriti na sva pitanja i da će, ukoliko to ne urade, biti novčano kažnjeni, od 30 do 1.100 eura. U tom tekstu se nigdje ne pominju neobavezujuća pitanja, ali ni član 46 Ustava, u kome se kaže da "niko nije obavezan da se izjašnjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima".

Radojević juče nije, kako su saopštili, mogla da se javi na telefon i objasni zašto ova pitanja nijesu regulisana Zakonom i zašto je u Upitniku samo jedno pitanje označeno kao "neobavezujuće".

U preporukama UN se potencira važnost informisanja javnosti o svim detaljima i dobroj reklami koju je državni organ dužan da sprovede uoči izjašnjavanja građana. U Crnoj Gori se o spornim pitanjima raspravlja samo tri sedmice pred popis.

"Zakon o popisu nije usklađen sa 'preporukama UN-a', koje pominje gospođa Radojević, jer u njemu uopšte nije predviđena mogućnost da se ispitanici uzdrže od odgovora na bilo koje pitanje.

U popisnici objavljenoj na internet stranici MONSTAT-a, stoji da jedino o vjeroispovjesti popisani neće morati da se izjašnjavaju, dok takva napomena ne stoji za etničku i nacionalnu pripadnost, ni za jezik, ni za pitanja o zdravstvenom stanju i invaliditetu, za koja gospođa Radojević tri nedjelje prije popisa saopštava da, ustvari, ipak, nijesu obavezna", kazala je juče direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

Akcija za ljudska prava je ukazivala da garancije iz aktuelnog Ustava treba unaprijediti da dostignu garancije iz prethodno važećeg Ustava, odnosno Male povelje Srbije i Crne Gore, koji su izričito propisivali da niko nije dužan da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti

Iz te" NVO prije dva dana podnijeli su Ustavnom sudu inicijativu, kojom traže da brz postupak i brisanje dva člana Zakona, kojima se nameće obaveza ispitanicima da se izjasne o svim pitanjima.

"U cilju uspostavljanja vladavine prava, umjesto 'vjerovanja na riječ', na potezu je Sud, od koga očekujemo da omogući svima da se zaista slobodno izjašnjavaju, a što znači i da se ne izjasne o pitanjima koja posebno zadiru u njihovu privatnost, kao što su vjeroispovjest i etnička, odnosno nacionalna pripadnost. Na ovaj način bi Ustavni sud osigurao punu ustavnost Zakona o popisu, a time i legitimitet ovog značajnog procesa", rekla je Gorjanc-Prelević.

Akcija za ljudska prava, prema njemim riječima, blagovremeno je ukazivala da garancije iz aktuelnog Ustava treba unaprijediti da dostignu garancije iz prethodno važećeg Ustava, odnosno Male povelje Srbije i Crne Gore, koji su izričito propisivali da niko nije dužan da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

Vuković promoviše samovolju većine

Direktorica Akcije reagovala je i na izjavu poslanika DPS-a Miodraga Vukovića, koji je kazao da je "većinsko raspoloženje u Crnoj Gori da građani treba da se izjasne o vjeroispovjesti i nacionalnoj pripadnosti".

"Akcija ce nastaviti da se zalaže za zaštitu ljudskih prava, koja su suštinski sva manjinska prava - i upravo služe tome da sačuvaju manjinu ili i samo jednog čovjeka, ženu ili dijete od samovolje većine. Vjerovatno su malobrojni danas u Crnoj Gori oni koji ne žele da se izjasne o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali to ne znači da im se može uskratiti ono što je univerzalno prihvaćeno kao ljudsko pravo, bez obzira na to što ga kao takvo izričito ne predviđa novi Ustav", kazala je Gorjanc-Prelević.

( Danilo Mihajlović )