Nenad Marčec: Nema kulture bez zaštite autorskih prava

Nenad Marčec, direktor Hrvatskog zavoda za zaštitu autorskih prava (ZAMP) i predsjednik evropske grupe unutar svjetske organizacije CISAK, boravio je nedavno u Podgorici povodom regionalnog sastanka o zaštiti autorskih muzičkih prava.

O tome koliko je važna saradnja između bivših jugoslovenskih republika, kao i uloga CISAK-a, kaže:

"CISAK je veoma važna svjetska organizacija koja okuplja društva za zaštitu autorskih prava iz čitavog svijeta. Ima vrlo stroga pravila i obavezujuće rezolucije kako se taj posao radi.

Inače, pravila su svugdje ista i član CISAK-a ne može da bude društvo koje ne ispunjava uslove. U svakoj zemlji postoji samo jedno društvo koje štiti prava autora muzike, a mi se često nalazimo s kolegama", kazao je za ”Vijesti” Marčec.

Koliko je važna saradnja koju je cnogorski PAM ostvario sa CISAK-om?

"Veoma, jer su pravila unutar zajednice stroga i striktna. Svi ih se moraju pridržavati i moraju međusobno sarađivati, imati ugovore o međusobnom zastupanju, kako bi svako u svojoj državi osigurao zaštitu prava za čitav svjetski repertoar i autore.

Tako PAM Crne Gore zastupa, na primjer, hrvatske autore u vašoj zemlji, a mi crnogorske štitimo u Hrvatskoj. Saradnja je posebno bitna u regiji jer se može očekivati da će iste pjesme slušati širom ex-YU, mnogo više nego, recimo, u Mađarskoj.

Zato smo osuđeni na usku saradnju u vidu razmjene informacija, o tome gdje se šta izvodilo, koji je koncert bio i kojeg izvođača, na kojim medijima se šta emitovalo, a tu su i podaci o autorima, ko je nosilac kog prava...

Bez stroge zaštite prava, bez striktne primjene evropskih direktiva, ne možemo ni mi ni vi u Evropsku uniju ili svjetsku trgovinsku organizaciju. Autorska prava i intelektualno vlasništvo su visoko zaštićeni jer su pokretač društvenog razvoja, a nema kulturnog ideniteta države bez zaštite autorskih prava."

U Hrvatskoj se odavno poštuje zakon o autorskim pravima. Kako su prava autora zaštićena u ostalim ex-YU republikama?

"Sve ex-YU države teže da uđu u Evropsku uniju, a set direktiva koji traže su upisale u svoje zakone. Crna Gora će veoma brzo imati novi zakon o autorskim pravima, a onda slijedi da se to što je na papiru sprovede u praksi, što nije jednostavan posao. Treba puno volje, truda, vremena, jer je autorsko pravo specifično i potreban je niz institucija da bi u praksi moglo zaštititi."

Na Balkanu se zbog ratnih zbivanja dugo nijesu poštovala autorska prava. Koja od ex-YU republika još ima taj problem?

"U Evropi je to na visokom nuvou, pa je i to razlog što su sve te države razvijenije od nas. Kad poštujete intelektualni rad, otvara se mogućnost da kompletno društvo napreduje. Svugdje postoje zakoni, pa i u ex-YU, ali ima problema kod njihovog primjenjivanja. Najviše se žale kolege i Bosne i Hercegovine, pa čak i kolege iz Slovenije koja je članica Evropske unije."

Pomenuli ste zakon koji će i u Crnoj Gori uskoro biti usvojen. Da li on više štiti autore ili ipak korisnike?

"Nijesam vidio prijedlog zakona, ali država mora da nađe mjeru između autora i korisnika. Ako bilo koja strana ima apsolutnu prednost, nije dobro."

Pomenuli ste saradnju i kako ZAMP štiti crnogorske autore. Možete li nam otkriti onda i koji su to autori koji se iz Crne Gore slušaju u Hrvatskoj?

"Ima crnogorskih autora koji se slušaju kod nas. Prikupljamo informacije koje su pjesme izvođene na bilo koji način, od korisnika tražimo honorare sa specifikacijom i uplatimo to PAM-u koji autorima raspodijeli njihove djelove. Tako sistem funkcioniše. Sa izvođačima je drugačije.

Izvođač kada nastupi negdje, njega plate za taj nastup, ali za honorar autora pjesama koje je interpretirao, u Crnoj Gori mora da se pobrine PAM. Što se tiče autora čije se numere vrte u Hrvatskoj, te podatke nemam, oni su veoma osjetljivi i za njihovo prezentovanje medijima obično tražimo saglasnost autora."

Može li autor sam da odredi koje će udruženje zastupati i može li za svaku ex-YU republiku potražiti zaštitu kod različitih organizacija?

"Autori su slobodni da odaberu ko će ih štititi. Imamo slučajeva da štitimo autore čak i iz Crne Gore. Svako ima članova koji nijesu iz matične države, međutim, najbolje će vas zaštititi domaće društvo. Ne vidim kako bih ja iz Zagreba bolje zaštitio crnogorskog autora.

Nema razloga da za svaku državu autor ima posebnu organizaciju koja ga štiti. Dovoljno je da je član jedne, i biće zaštićen. Slučajeva da autori traže zaštitu od drugog društva bilo je i biće, iako je to najviše bilo izraženo kada društva za zaštitu autora muzike nijesu postojala u pojedinim državama.

Danas se većina njih vraća u matična društva, jer je to logičniji način zaštite."

Kako se izboriti protiv piraterije?

"Mislim da klasičan oblik piraterije tipa kopiranja CD-a nije u snažnom zamahu kao nekad. Danas je Internet i ilegalni download postao puno opasniji. Brzina i jednostavnost kojima dođete do muzike, a ne platite nikome ništa je ono što je pokosilo muzičku industriju. Ali države moraju da pronađu rješenja. Moraju imati servise koji će po legalnim uslovima ponuditi download i po, naravno, pristupačnoj cijeni."

Kada se napokon na pravi način budu poštovala prava autora muzike i kad oni budu mogli da žive od svog rada, hoće li onda pjesme koje izvođači od njih kupuju imati manje cijene?

"Srećni su autori koji pjesme mogu da prodaju po visokim cijenama. Kod nas u Hrvatskoj vrlo mali broj autora je u poziciji da pjesmu proda za pet i više hiljada. Uglavnom, njihov život se svodi na to da napišu pjesmu, daju je izvođaču i pomole se bogu da će, uz posredstvo ZAMP-a, od emitovanja na TV-u, radiju, koncerata, Internet prodaje i slično, dobiti povrat uloženog rada.

Prestala je prodaja pjesama, autori obično daju kompoziciju kako bi od agencije koja ih štiti dobili novac shodno tome koliko je to njihovo djelo popularno."

( Marija Vasić )