Svako je kriv dok se ne dokaže suprotno

Da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne dokaže pravosnažnom presudom - osnovno je načelo sudskog postupka koje se u Crnoj Gori najčešće krši saopštenjima nadležnih državnih organa, hapšenjima na očigled cijelog grada a sve "velike akcije" prate naravno i mediji.

Univerzalnu formulu kako se može zaštiti jedno od najvažnijih načela sudskog postupka i gdje je granica između tog ustavnog prava i prava javnosti da zna, sagovornici koje su "Vijesti" kontaktirale ne znaju ali upozoravaju da se mediji "čuvaju" od informcija koje dolaze od državnih organa.

"Orlov let" - krivica unaprijed

Jedan od problema vide i u tome što je Crna Gora dovoljno mala da, i kada se daju šture informacije, svi znaju zapravo o kome je riječ a demanti ne znači mnogo. Dok se stigne do pravosnažnosti - zaboravi se šta se desilo na početku.

Zakonik o krivičnom postupku propisuje kako su državni organi, mediji, udruženja građana, javne ličnosti i druga lica dužni da se pridržavaju pravila “pretpostavke nevinosti” i da svojim javnim izjavama o krivičnom postupku, koji je u toku, ne vrijeđaju druga pravila postupka, prava okrivljenog i oštećenog i načelo sudske nezavisnosti.

“U slučajevima koji su bili od najvišeg značaja za pravosudni sistem u Crnoj Gori, poput predmeta “Orlov let”, najviši zvaničnici tužilačke, sudske vlasti i policije davali su izjave koje gotovo sugerišu krivicu, sugerišu stepen opasnosti i to čak u potpuno bespotrebnim situacijama kad se ne radi o pitanju rješavanja potjernice i hvatanja počinioca. Takođe, vidi se u praksi da gotovo hoće da se uhvati senzacija, da se objavi vijest na osnovu policijskog izvještaja. Mislim da se onda tu pretjera, mislim da sa tim policijskim biltenima treba biti vrlo obazriv i zaista previše objavljivanja detalja”, smatra advokat Radomir Prelević .

Novinari da istražuju sumnjive stvari

Izjave i komentari koji se daju na početku i tokom krivičnog postupka su glavni, ne i jedini, problem u Crnoj Gori smatra Slobodan Franović, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava.

Novinar Radija Slobodna Evropa Predrag Tomović kaže da su mediji prvi koji su dužni da poštuju važno načelo, ali u zemlji gdje državni organi profesionalno rade svoj posao.

“Te izjave predstavnika državnih organa, političara i drugih javnih ličnosti, medija, udruženja građana... često impliciraju krivicu prije konačne odluke sudova .Tu su i snimci odabranih slučajeva hapšenja. Takve izjave i komentari su toliko učestali i odomaćili se da ih možemo čuti ili pročitati svaki dan. Biti će veoma teško „situaciju“ dovesti na prihvatljivi nivo, na nivo standarda iz precedenata Evropskog suda za ljudska prava”, upozorio je Franović.

Novinar Radija Slobodna Evropa Predrag Tomović kaže da su mediji prvi koji su dužni da poštuju važno načelo, ali u zemlji gdje državni organi profesionalno rade svoj posao.

"Naravno, presumpcija nevinosti važi za svakoga dok se ne dokaže suprotno i u jednoj demokratskoj zemlji gdje institucije imaju dovoljno kapaciteta, volje i snage da profesionalno rade svoj posao svi su, naročito mediji, obavezni da je poštuju. No, u društvima kakvo je crnogorsko, gdje su institucije i dalje pod jakim uticajem centara moći, kako političkih tako i onih tajkunskih, presumpcija nevinosti služi kao paravan i prva linija odbrane onih koji se bave prljavim poslovima. Novinari jednostavno moraju da istražuju sumnjive stvari i da prezentuju javnosti svoja saznanja",ocijenio je Tomović.

Da nije medija i NVO afera ne bi bilo

Franović kaže da se gotovo svakodnevno "sretne" sa pritužbama građana o navodnom kršenju pretpostavke nevinosti.

Advokat Prelević kaže da ipak mediji nastoje da pokažu da su svjesni da ne treba kršiti presumciju nevinosti, međutim, toliko se 'zanesu' da vrlo često objave i ono što se ne smije objaviti u početnoj fazi pravosudnog postupka.

"Razumljivo da nije lako prosuditi o osnovanosti tih pritužbi, to bi uostalom trebalo da radi prije svega sud. Mogu reći da najviše takvih pritužbi dolazi na izjave i komentare političara, uključujući i predstavnike državnih organa, na pisanje medija (jedan značajan dio pritužbi na medije se tiče prenošenja izjava političara ili drugih javnih ličnosti), na izjave drugih javnih ličnosti, izjave udruženja građana. Kada su mediji u pitanju postavlja se i problem (ne)poštovanja etičkog kodeksa novinarske profesije i neuspjeha uspostavljanja mehanizma samoregulacije u medijima u Crnoj Gori", ocijenio je Franović.

Advokat Prelević kaže da ipak mediji nastoje da pokažu da su svjesni da ne treba kršiti presumciju nevinosti, međutim, toliko se 'zanesu' da vrlo često objave i ono što se ne smije objaviti u početnoj fazi pravosudnog postupka. On podsjeća da se često dešava da pola medija u nekom slučaju daje inicijale osumnjičenog, a drugi puno ime i prezime.

“Međutim, pitanje sankcije je vrlo problematično i ja još nijesam zapazio u našoj praksi da bi neki postupak prilično doživio neke odgovarajuće promjene ukoliko se konstatuje da je presumcija povrijeđena, prekršena”, rekao je Prelević.

"Zamislite kakva bi slika Crne Gore bila bez nekoliko NVO i medija koji istinski istražuju slučajeve korupcije i organizovanog kriminala? Pogledajte šta je sve od početka godine do danas isplivalo o raznim fabrikama, korumpiranim ljekarima, švercu nafte... Ko je sve to pokrenuo? Institucije svakako nijesu, nego mediji. Na institucijama je da sada utvrde ko je kriv, a ko je nevin", upozorio je novinar Tomović.

Prema njegovim riječima, tu postoji jedna sistemska nedovršenost njene garancije a pitanje sankcije koja je zagarantovana Evropskom konvencijom našim ZKP-om i to na ključno mjesto. Ta dispozicija da se pretpostavka nevinosti ne smije narušiti je potpuna jasna i reklo bi se na odgovarajući način prezentirana, zagarantovana.

“Međutim, pitanje sankcije je vrlo problematično i ja još nijesam zapazio u našoj praksi da bi neki postupak prilično doživio neke odgovarajuće promjene ukoliko se konstatuje da je presumcija povrijeđena, prekršena”, rekao je Prelević.

Ćutanje je često izgovor za bježanje od “vrućih tema”

O pitanju zaštite dostojanstva osumnjičenih, advokat Prelević smatra da bi novinar sam trebalo da procijeni da li je neophodno da se objavi ime. "Novinari bi trebalo da se zaštite tako što bi uvijek morali da citiraju državne organe.Kada osjete da je i taj organ pretjerao - ispada da novinar treba da vodi računa da čuva obraz policiji, tužiocu. Mislim da citiranje uvijek brani medij jer se onda jasno vidi da prenosite nečiju informaciju, izjavu",ocijenio je Prelević.

"U Crnoj Gori među pojedinim novinarima postoje tvrdi zastupnici presumpcije nevinosti i protivnici tzv. 'paralelne istrage u medijima', što je po mom mišljenju samo izgovor što se isti oni drže po strani od vrućih tema ili prosto, zato što nikada u svojoj karijeri nijesu imali priliku, nijesu htjeli ili smjeli da se do kraja istraživački bave nekim temama", ocijenio je Tomović.

( Dragana Babović )