Određena mjerila u okviru pregovora Crne Gore sa EU nijesu dovoljno jasno definisana

Određena mjerila u okviru pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) nijesu dovoljno jasno definisana, što ostavlja širok prostor za njihovo tumačenje i praćenje napretka, ocijenjeno je na panel diskusiji “Ka boljem mjerenju reformi: Strategija proširenja EU i Crna Gora”.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Milena Milošević, kazala je da nova Strategija proširenja EU potvrđuje da dosadašnji mehanizmi i mjerila nijesu dali očekivane rezultate.

Ona je rekla da bi dosadašnje greške trebalo prevazići u razradi budućih ekspertskih misija, detaljnih akcionih planova i mjerenja koja su najavljena u sklopu priloga, koji prate ovu Strategiju.

"Primjena mjerila u okviru pregovora sa EU ne potvrđuje lidersku poziciju Crne Gore u apsolutnom smislu, ukoliko se oslobodimo poređenja sa drugim zemljama regiona koje se suočavaju sa drugom vrstom problema", rekla je Milošević na panel diskusiji koja je održana u organizaciji IA.

Ona je ocijenila da mjerila, koja bi trebalo da doprinesu suštinskoj transformaciji i demokratizaciji, nailaze na najviše problema.

Prema njenim riječima, određena mjerila nijesu u potpunosti razvijena.

Milošević je rekla da je primjer toga zahtjev za usvajanjem zajedničkog plana mjera za sprječavanje i suzbijanje korupcije na graničnim prelazima.

"Ciljevi i aktivnosti ovog plana nijesu jasno definisani. Ovaj pristup dovodi do niza dokumenata - planova koji predviđaju nove planove i strategije. Kao rezultat toga, monitoring je sve zahtjevniji jer je teško pratiti detalje kroz lavirint dokumenata”, smatra Milošević.

On je kazala da je slabo upravljanje podacima organa uprave dodatno ograničenje za adekvatno praćenje mjerila, koja predstavljaju konkretne zahtjeve koje ključni dokumenti EU formulišu za Crnu Goru i čiji uslovi za sprovođenje znače dalji napredak na putu pristupanja.

“Ovo se najbolje vidi na primjeru neuspjeha institucija da se pridržavaju zakonskih obaveza kada je u pitanju prikupljanje podataka i sistematizacija slučajeva diskriminacije, koji bi trebalo da budu ključni izvor o napretku u ispunjavanju mjerila o zabrani diskriminacije”, kazala je Milošević.

Iz IA su ukazali i da proliferacija različitih izvora podataka može dovesti do velikog prostora za manevrisanje kako za Evropsku komisiju tako i za vladu, u pogledu tumačenja i predstavljanja napretka u ispunjavanju mjerila.

Generalna direktorica u Direktoratu za pristupanje EU u Ministarstvu evropskih poslova Jelena Burzan, rekla je da je ključna poruka Strategije proširenja EU potvrda perspektive članstva.

Ona je dodala da je pristupanje, kako politički, tako i tehnički proces i ukazala da, i pored ostvarenih značajnih rezultata tokom pet godina pristupnih pregovora, preostaje još posla i potrebe za angažovanjem i posvećenošću cijelog društva.

Burzan je podsjetila da u okviru poglavlja 23 i 24 postoji ukupno 83 privremena mjerila.

“Cijenimo da su jednim dijelom ova mjerila ispunjena. Ostvareni su dobri rezultati u zakonodavnom i institucionalnom okviru i sada smo posvećeni daljem bilansu rezultata. Imajući u vidu da je riječ o oblastima u kojima je rezultate potrebno pokazati u periodu do članstva, ali i nakon njega, vjerujem da će neka od privremenih mjerila prerasti u završna”, objasnila je Burzan.

Ona je ukazala da je Crna Gora, nedavnim donošenjem zakona koji se odnose na državnu pomoć i konkurenciju, ispunila i posljednje, od ukupno 22 početna mjerila koje je EK postavila u 13 poglavlja.

Tokom diskusije predstavnici civilnog sektora su ukazali na nezadovoljavajući status u radnim grupama za pregovore u okviru konkretnih poglavlja, kao i na činjenicu da je teško pratiti ispunjavanje mjerila i indikatora, koji su često svedeni na numerički izraz primjene određenih aktivnosti.

( MINA )