Krilov kazao MMF-u da će Vlada vraćati dugove KAP-a kad zagusti

Vlada Crne Gore traži smjenu predsjednika Odbora direktora Kombinata aluminijuma Vjačeslava Krilova, ne samo zbog lošeg upravljanja kompanijom i neplaćanja kredita OTP banci, za koji je država garant, već i zbog sumnji da je Krilov prije nekoliko mjeseci delegaciji Međunarodnog monetarnog fonda rekao da će im Vlada vraćati dugove kada to bude potrebno - saznaju "Vijesti" u Vladi.

Predstavnici Vlade su to, izgleda, saznali tek prije nekoliko dana, nakon posljednje posjete misije MMF-a Crnoj Gori, ne krijući razočarenje zbog neodgovornih izjava koje je Krilov, ili eventualno neko iz njegovog menadžmenta, dao predstavnicima MMF-a, i na neki način, maltene, najavio ono što se ovih dana desilo sa otplatom kredita OTP banci.

KAP je nedavno tražio od OTP banke privremeno odlaganje kreditnih obaveza KAP-a, a kada im to nije dozvoljeno jednostavno su odbili da plate oko 700.000 eura rate, zbog čega su aktivirane državne garancije date još prošle godine za spasavanje KAP-a, a Vladi su ove sedmice mađarski bankari odmah ispostavili fakturu za dio neplaćenih obaveza.

Vijest iz Vlade da više ne uživa njeno povjerenje, Krilova i izvršnog direktora KAP-a Leonida Krilova zatekla je u Moskvi gdje sa ljudima iz En plus grupacije Olega Deripaske već nekoliko dana vijećaju o daljoj strategiji i partnerstvu sa Crnom Gorom u KAP-u i nikšićkim Boksitima.

Vlada je, u međuvremenu, da bi sačuvala reputaciju odgovornog partnera sa stranim bankama odmah saopštila da će platiti dio dospjelih obaveza KAP-a koji traži OTP, dok je dosta pomirljiva izjava predsjednika DPS-a Mila Đukanovića u posljednji trenutak spasila akcije KAP-a od brodoloma na Montenegroberzi, a Rusima makar za kratko vrijeme pružila još jednu šansu da daju adekvatnije objašnjenje za svoje (ne)odgovorno ponašanje koje traje još od potpisivanja Ugovora o poravnanju 16. novembra prošle godine.

Krilov sada preko svojih ljudi, kako tvrdi naš izvor, na sve načine pokušava da negira i demantuje da je bilo što neprimjereno rekao predstavnicima MMF-a prilikom njihove pretposljednje posjete u novembru, ali mu to makar zasada malo ko vjeruje u Lukšićevoj administraciji i nikome ne pada na pamet da dovode u pitanje zvanične izvještaje, mišljenja i stavove misije MMF-a za Crnu Goru koju predvodi Garvin Bel.

Vijest iz Vlade da više ne uživa njeno povjerenje, Krilova i izvršnog direktora KAP-a Leonida Krilova zatekla je u Moskvi gdje sa ljudima iz En plus grupacije Olega Deripaske već nekoliko dana vijećaju o daljoj strategiji i partnerstvu sa Crnom Gorom u KAP-u i nikšićkim Boksitima.

Država nezadovoljna radom Vjačleslava Krilova

Ministar finansija Milorad Katnić najavio je u četvrtak da će zbog nepoštovanja Ugovora o poravnanju, koji su Vlada i CEAC potpisali 16. novembra država pokrenuti postupak zaštite svojih interesa i kao akcionar, tražiti razrješenje predsjednika odbora direktora KAP-a i izvršnog direktora "zbog nepoštovanja ugovora".

Kako "Vijesti" saznaju u Vladi, država je nezadovoljna radom Vjačleslava Krilova zbog neodgovornog izvještaja o poslovanju KAP-a za 2009. koji je skupština akcionara prošle godine odbila, činjenice da još nije zakazana nova vanredna skupština na kojoj bi on trebalo da se razmatra, ali i zbog nerealnih biznis planova predloženih za 2011. u KAP-u i Boksitima koji su već dva puta odbijeni.

Izvjesno je da je prvom čovjeku KAP-a i njegovom prezimenjaku izvršnom direktoru, ozbiljno poljuljan kredibilitet i udobne fotelje u Crnoj Gori uprkos višegodišnjim katastrofalnim rezultatima.

Ukoliko Vladin pravni tim u, skladu sa članom 3.6. akcionarskog ugovora između Vlade i CEAC-a u narednim danima procesuira zahtjev za opoziv predsjednika borda ili izvršnog direktora KAP-a i ruska kompanija će, makar, prema onom što piše u Ugovoru o poravnanju, morati za tu smjenu da glasa na bordu KAP-a.

Rusi već krenuli u ozbiljnu diplomatsku ofanzivu i na sve načine će, kako saznajemo, pokušati da premijera Igora Lukšića već, u narednih 10-ak dana, privole na hitan sastanak sa nekim od čelnika En plus grupacije, ne bi li pokušali da izglade odnose i poprave štetu koju, svjesno ili ne, zasada državi pravi družina na čelu sa Krilovom.

"Ukoliko je takav zahtjev predložen od strane države i podržan relevantnom dokumentacijom, CEAC će imati obavezu da predloži i glasa u korist njegovog opoziva. Ukoliko CEAC smatra da zahtjev za opoziv nije utemeljen, onda će obavijestiti državu CG o takvom stavu, ali će, ipak glasati za privremeni opoziv izvršnog direktora ili predsjednika borda, zavisno od slučaja".

"U tom slučaju država CG će biti obavezna da pokrene arbitražni postupak u skladu sa članom 16 ovog ugovora u roku od 40 dana od datuma njegovog opoziva da bi se dokazalo takvo kršenje. Ukoliko država CG ne pokrene arbitražni postupak u gore navedenom roku ili ukoliko relevantna arbitražna odluka presudi da su navodi države neutemeljeni, smijenjeni izvršni direktor ili predsjednik borda će biti ponovo izabran i država CG će biti obavezna da glasa u tom smislu" navodi se u članu 3.6. stav c. akcionarskog ugovora Vlade i CEAC-a.

Zbog toga su, prema informacijama “Vijesti”, Rusi već krenuli u ozbiljnu diplomatsku ofanzivu i na sve načine će, kako saznajemo, pokušati da premijera Igora Lukšića već, u narednih 10-ak dana, privole na hitan sastanak sa nekim od čelnika En plus grupacije, ne bi li pokušali da izglade odnose i poprave štetu koju, svjesno ili ne, zasada državi pravi družina na čelu sa Krilovom.

Koji su motivi za neodgovorno ponašanje?

Motive za (ne)odgovorno ponašanje ruskog menadžmenta u partnerstvu sa Vladom treba tražiti u činjenici što CEAC-u polako ističu subvencije države date za električnu energuju, a budući da su već unaprijed potrošili značajan dio državnog novca predviđenog za tu namjenu, vrlo se lako može desiti (ukoliko naravno Vlada i Elektroprivreda ostanu dosljedne stavovima i Ugovoru o pravnanju), da KAP sa Rusima u menadžmentu posljednji kvartal ove godine dočeka bez subvencija.

KAP bez državnih subvencija za struju je "mrtav", a ni u naznakama se zasada ne nazire rješenje za alternativni izvor energije u Crnoj Gori ili regionu.

Drugi važan razlog zbog kojeg Krilov i CEAC računaju da će država i dalje plaćati njihovo loše upravljanje KAP-om je predstojeća emisija euro obveznica Crne Gore (dalje zaduživanje) po osnovu koje bi državne finansije ove godine trebalo da prihoduju dodatnih 200-300 miliona eura.

Zbog toga Rusi, naime, smatraju da Vlada neće bilo kako ugroziti svoj kredibilitet prema stranim bankarima, dovesti u pitanje trenutni kreditni rejting države na međunarodnom tržištu, te da će i dalje plaćati njihovo loše upravljanje i poslovne promašaje uprkos odličnoj prodajnoj cijeni aluminijuma koja je oko 2.500 dolara po toni.

Galerija

( Mikan Milošević )