Rakočević krio "Otrant" tri godine, sudski vrh zažmurio

Iako je rok za izradu presude a zatim i dostavljanje 30 dana, bivši predsjednik Privrednog suda ne sjeća se zašto mu je za to trebalo 3,3 godine. Pošto više nije sudija, kažu, ne mogu ga kazniti uprkos stavu Strazbura

586 pregleda6 komentar(a)
Dragan Rakočević, Foto: Boris Pejović
30.03.2018. 18:57h

Ne znam razloge, već četiri godine nisam u sudu, kaže bivši predsjednik Privrednog suda u Podgorici i sudija Dragan Rakočević, objašnjavajući zašto je tri godine i tri mjeseca držao u fioci presudu po tužbi “Montemlina Šajo” u vezi sa prodajom hotela Otrant u Ulcinju.

Firma Žarka Rakčevića sporila je odluku Savjeta za privatizaciju koji je, zbog boda više, hotel prepustio ruskoj kompaniji “Barkli Montenegro”.

Evropski sud za ljudska prava je 20.marta utvrdio da je kompaniji “Montemlin Šajo” povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku pred crnogorskim sudovima i dosudio 1.200 eura za troškove postupka. Kao argumente za odluku Evropski sud je naveo i da je “Privredni sud 15. juna 2006. odlučio protiv podnosioca prijave”, a da je “odluka uručena 8. septembra 2009.”

“Sud smatra da slučaj nije bio posebno složen da opravda dužinu procesa od pet godina i četiri mjeseca u dva suđenja. Pored toga, ukazuje na to da je prvostepena presuda poslata kompaniji podnosioca predstavke tri godine i tri mjeseca kasnije nakon usvajanja, za šta Vlada nije pružila opravdanje. Prema mišljenju Suda, takvo odlaganje u isporuci je očigledno prekomjerno,” navodi se u odluci iz Strazbura.

Za prekomjerno prekoračenje roka Dragan Rakovićević međutim u Crnoj Gori neće snositi nikakve posljedice, jer, kako su naveli iz Privrednog suda, on više nije sudija. Nenadležnim se proglasio i Vrhovni sud, iz koga koga su “Vijesti” uputili na Sudski savjet i Privredni sud.

“Ukazujemo da je nadležnost predsjednika suda da ispita zašto je u određenom predmetu došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku i u zavisnosti od utvrđenja razloga preduzme mjere u skladu sa zakonom. Takav predlog dostavlja se Sudskom savjetu koji odlučuje povodom istog,” odgovor je Vrhovnog suda.

Iz Sudskog savjeta su naveli da je adresa za odgovore Privredni sud, na čijem je čelu sada Blažo Jovanić.

Njegov prethodnik Dragan Rakočević je u aprilu 2014. napustio sud i sada je u penziji. On je vodio postupak “Otrant”.

Zakonom o parničnom postupku propisano je donošenje presude najkasnije za 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave i da se o tome obavijesti stranka u sporu.

Upitan zašto mu je u slučaju Rakčevića trebalo tri godine i tri mjeseca, Rakočević je rekao: “Nemam komentar, više nijesam sudija”. Na konstataciju da se ne radi o presudi već o velikom prekoračenju roka, on je kazao da već četiri godine nije u sudu i da ne zna razloge.

Zbog insistiranja Evropske komisije, a potom i crnogorskih pravosudnih vlasti, na ažurnosti pravosuđa, većina sudija je pod svakodnevnom presijom da izradi presudu u roku od mjesec dana, posebno u osnovnim sudovima gdje ima veliki broj predmeta. Pritisnut rokovima, pred krivičnom odgovornošću je i sudija podgričkog Osnovnog suda Danilo Jegdić, za koga je tokom sudske kontrole utvrđeno da je falsifikovao datume jer nije imao vremena da izradi presudu u jednom slučaju. Njemu se zbog toga sudi. Neke sudije, kako je objavljeno na sajtu Sudskog savjeta, disciplinski su kažnjene zbog kašnjenja u izradi presuda.

Niko od nadležnih, međutim, nije objasnio kako je moguće da tokom kontrole rada Privrednog suda, koja se sprovodi svake godine, niko nije utvrdio da je sudija i predsjednik suda čuvao presudu u fioci.

Grujić: Nije bilo zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti

“Privredni sud Crne Gore je upoznat sa presudom koju je donio Evropski sud za ljudska prava...Privrednom sudu do sada nije dostavljen zahtjev za utvrđivanje odgovornosti, zbog čega odluka koja je donijeta u postupku... nije uručena više od tri godine, niti je u periodu od aprila 2014., podnijeto bilo koje pravno sredstvo koje se odnosi na ubrzanje postupka.

Za ukazati je da sudija koji je postupao u predmetnom postupku ne obavlja više sudijsku funkciju, pa stoga sud u granicama svojih ovlašćenja i utvrđenih nadležnosti ne može tražiti izjašnjenje u pogledu toga zašto odluka nije uručena”, navodi se u odgovoru Privrednog suda, koji je potpisala portparolka Snežana Grujić.