Poljaci i Česi očekuju brigu države u starosti

U srednjoj Evropi i dalje preovladava uvjerenje da za ljude u penziji treba da se pobrine država i troje od četvoro Poljaka ne čini ništa da im standard bude nešto viši nego što to omogućava državna penzija. Četvrtina Poljaka prema anketi instituta Homo homini uopšte ne stavlja novac na stranu za stare dane, a 33 odsto žena i 14 odsto muškaraca tvrdi da ne štedi i nema ni nameru da štedi. Čak 72 odsto anketiranih izjavilo je da na te njihove navike nimalo ne utiče sadašnja javna rasprava o penzijskom sistemu povodom planova vlade premijera Donalda Tuska da iz komercijalnih otvorenih penzijskih fondova prebaci na nekoliko godina određeni procenat tih plaćanja u državni penzijski fond, kako bi se smanjio deficit javnih finansija. Velika većina Poljakinja i 57 odsto Poljaka tvrdi da uplaćuje kao penzijsko osiguranje samo obavezne rate i ne štedi novac doborovoljno. U Poljskoj jedino mladi od 25 do 29 godina misle na to da će jednog dana ostariti i da penzija ne mora da bude dovoljna za pristojan život. Upravo ta starosna grupa Poljaka najčešće aktivno traga za penzijskim produktima na poljskom tržištu osiguranja. Ni susjedi Česi ne čine ništa da se obezbjede za stare dane. Prema novoj studiji "Finansijska priprema za život u penziji" koju je u Pragu objavio Istrazzivački institut za rad i socijalna pitanja za penziju se aktivno ne sprema ni polovina ljudi kojima se penzija bliži. Česi prema toj studiji očekuju da će dobijati penzije u prosjeku 18 godina, iako Čehinje imaju prema statistikama realne šanse da od odlaska u penziju žive još minimum 22 godine. Većina anketiranih očekuje da će se za njih pobrinuti država, iako prosječna češka penzija koja je prošle godine iznosila 420 eura predstavlja u prosjeku svega 41 odsto plate. Većina Čeha računa da će nastaviti da radi i zarađuje i nakon odlaska u penziju.

( Beta )